Projekt će doprinijeti provedbi EU Akcijskog plana za borbu protiv rasizma, usredotočiti se na intersekcijske oblike rasizma i netolerancije i uključiti one skupine koje su najranjivije za diskriminaciju. Također nam je cilj potaknuti gradove uključene u provedbu projekta da postanu vidljivi u krugu europskih prijestolnice uključenosti i raznolikosti te da se Ljubljana, Zagreb i Budimpešta pridruže Europskoj koaliciji gradova protiv rasizma (ECCAR).

Specifični ciljevi projekta su:

• Osnažiti migrantsku zajednicu i posebno ranjive skupine koje su izložene rasnoj diskriminaciji tako što će njihove potrebe učiniti vidljivima te povećati njihovo znanje o pravima i djelovanju za postizanje većeg sudjelovanja, zaštite i pristupa uslugama;
• Ojačati kapacitet lokalnih, obrazovnih i nevladinih zajednica koje rade s migrantima i drugim ranjivim skupinama poboljšavajući njihovo znanje o strukturnom rasizmu usmjerenom protiv migranata (s posebnim naglaskom na intersekcionalnu rasističku diskriminaciju) i njihove vještine kako bi postali relevantni sudionici u stvaranju i provođenje antirasističkih praksi i politika;
• Povećati motivaciju i spremnost lokalnih, obrazovnih i nevladinih zajednica da reagiraju i interveniraju u slučajevima rasizma, ksenofobije i netolerancije;
• Izgraditi koalicije i povjerenje između migranata, lokalnih (osobito lokalnih vlasti, društvenih i sportskih subjekata, kulturnih institucija), obrazovnih i nevladinih zajednica za promicanje antidiskriminacije i međusobnog uključivanja unutar i izvan institucija;
• Pripremiti teren za pripremu i provedbu akcijskih planova za borbu protiv rasizma na lokalnoj i nacionalnoj razini i time pridonijeti provedbi EU Akcijskog plana za borbu protiv rasizma.

Izazovi na koje se projekt odgovara:

• Migrantska zajednica treba zaštitu od netolerancije, rasizma, ksenofobije i diskriminacije, posebice na temelju rasnog ili etničkog podrijetla, boje kože, vjere, seksualne orijentacije, rodnog identiteta.
• Lokalne zajednice trebaju alate i senzibilizirajuću obuku kako bi povećali znanje i svijest administrativnog i stručnog osoblja u lokalnoj upravi i službama, kao i kreatora lokalne politike. Slično, obrazovna zajednica (školsko osoblje, ravnatelji, učitelji, edukatori, centri za obrazovanje odraslih) također treba alate i senzibilizirajuću obuku kako bi susreti s novim članovima svojih zajednica - migrantima bili lakši i kako bi osnažili već postojeće dobre prakse integracije i interkulturalnog obrazovanja. Nevladinim organizacijama nedostaje kapaciteta i znanja o EU i nacionalnom zakonodavstvu i mehanizmima izvještavanja kako bi konkretnije sudjelovale u stvaranju i provedbi antirasističkih politika, a također su im potrebni veći kapaciteti i bolje znanje kako bi bili snažniji zagovornici prava ranjivih skupina i pomogli im u zagovaranju i izvještavanju.
• Manjak djelovanja se očituje i u predrasudama i u nedostatku znanja i vještina, ali i u nepostojanju antirasističkih akcijskih planova na lokalnoj i nacionalnoj razini u Sloveniji, Hrvatskoj i Mađarskoj. 
• Na lokalnoj razini, u gradovima Ljubljana, Zagreb i Budimpešta vidljiv je manjak povjerenja između migrantske zajednice i lokalne zajednice (osobito lokalnih vlasti i dužnosnika), dok mnogi projekti i studije pokazuju koliko je važna suradnja svih dionika na lokalnoj razini za postizanje rezultata kako u integraciji tako i u antirasističkm politikama.
• Lokalne zajednice trebaju čvrstu političku osnovu za rješavanje pitanja rasizma i diskriminacije. Potrebno je izgraditi (zajedno s dionicima) okvir i smjernice za akcijske planove protiv rasizma na lokalnoj razini, kao što se savjetuje u dokumentu EU Akcijski plan za borbu protiv rasizma 2020.-2025., a kako bi se države članice EU potaknule na usvajanje takvih politika na nacionalnoj razini. razini. Ljubljana, Zagreb i Budimpešta još nemaju antirasističke politike niti akcijski plan za borbu protiv rasizma. Jedno od objašnjenja ovakve situacije bilo je da se radi o dugotrajnom i zahtjevnom procesu (za koji zaposlenici nisu dovoljno osposobljeni), a koji u konačnici ovisi o političkoj volji gradskog vijeća ili skupštine. Stoga je cilj povezati dionike u ova tri grada u pripremi prijedloga akcijskog plana, a učiti od gradova koji ga već imaju: Malmöa i Pariza.

Provedba i planirane aktivnosti:

Projekt počinje u travnju 2023. godine s partnerskim sastankom u Ljubljani. U prvim mjesecima provest ćemo istraživanje o stanju na području rasizma, ksenofobije i netolerancije u odabranim lokalnim zajednicama (Ljubljana, Zagreb, Budimpešta, Pariz i Malmö). Istraživanje će se sastojati od analize politika i relevantnih izvora te intervjua i fokusnih grupa s predstavnicima lokalnih, migrantskih, obrazovnih i nevladinih zajednica. Pripremit ćemo pet nacionalnih izvještaja i jedan transnacionalni okvir koji će poslužiti za daljnje aktivnosti i akcijske planove. Zatim slijedi radni paket u okviru koje ćemo osmisliti i pilotirati treninge za predstavnike lokalne, obrazovne i nevladine zajednice, u Ljubljani, Zagrebu i Budimpešti o antirasističnim politikama. Sljedeći radni paket obuhvatit će aktivnosti na pripremi akcijskog plana protiv rasizma na gradskoj razini u Ljubljani, Zagrebu i Budimpešti. Provest ćemo fokusne grupe i studijske posjete Parizu i gradu Malmöu. U posljednjem radnom paketu, provodit ćemo aktivnosti za promociju i diseminaciju rezultata (vođene ture po gradu, javna događanja, konferencije i sl.).

Partneri:

• Mirovni institut, Slovenija – koordinator
• Menedek, Mađarska
• France Terre d’Asile, Francuska
• Malmö Universitet, Švedska

Projekt financira Europska unija kroz program Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV) 2021.-2027.

Fotografija: ECCAR