Kada države nastale raspadom Jugoslavije postanu punopravne članice Europske Unije bit će jedine države članice s nedavnom ratnom prošlosti i direktnim iskustvom u izgradnji mira. Nedostatak nastojanja u prikupljanju, evaluiranju i artikulaciji grass-root iskustva u ratnom i post-ratnom vremenu u zemljama bivše Jugoslavije veliki je gubitak za formiranje nacionalnih i regionalnih politika koje se odnose na poslijeratnu obnovu i razvoj te izgradnju mira općenito. Bez sistemskog prikupljanja i artikuliranja iskustava nemoguće je formulirati kvalitetne politike koje bi uključile naučene lekcije. Iskustvo oružanog sukoba koji je obilježio dezintegraciju jugoslavenske federacije trebalo bi artikulirati i integrirati u politike izgradnje mira te zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Europske Unije.

Iz navedenih razloga, pokrenuli smo inicijativu za prikupljanje pisanih radova koji mogu uključivati jedan ili više aspekata politika izgradnje mira u različitim područjima: prevencija sukoba, rana upozorenja, suočavanje s prošlošću, direktan rad na pomirenju, smanjivanje tenzija, rad sa žrtvama rata, izbjeglice - progon i povratak, mirovno obrazovanje te dobre i loše strane involviranja Europske unije u ratove na prostorima bivše Jugoslavije.

Također, organizirali smo seriju od tri okrugla stola u Zagrebu na kojima smo prezentirali neke od pristiglih radova.
Prvi okrugli stol održan je 27. siječnja na temu: „Iskustva ratne prošlosti i naučene lekcije: mirna reintegracija"
Željeli smo podsjetiti da je CMS s ostalim mirovnim organizacijama obilježio 15. siječnja dvanaestu obljetnicu mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja kojom je Republika Hrvatska ostvarila civilnu vlast nad cjelokupnim državnim teritorijem bez ijednog ispaljenog metka, bez ljudskih žrtava i težih povreda humanitarnog prava. Držimo da službenim obilježavanjem i veličanjem isključivo vojnih akcija, poput „Bljeska" i „Oluje" državne institucije nepravedno marginaliziraju i ignoriraju mirovne inicijative, a nasuprot tomu smatramo da je važno da se RH kao zemlja koja je u svojoj bliskoj prošlosti proživjela rat, jasno odredi kao zemlja izgradnje mira. Uvažavajući svoju ratnu prošlost, trebamo s jednakim uvažavanjem njegovati sjećanja i obilježavati mirovna nastojanja.

Drugi okrugli stol održan je 22. ožujka na temu „Grass root iskustva izgradnje mira" gdje smo pozvali sve s iskustvom izgradnje mira da ih prezentiraju kako bi mogla biti pretočena u preporuke za prevenciju sukoba ili upravljanje krizama. Prvenstveno su nas zanimale preporuke iz perspektive organizacija civilnog društva. Kako smo gradili mir? Što je učinjeno dobro, a što loše? Što drugi mogu naučiti iz našeg iskustva? Koji su primjeri dobre prakse? Mogu li se oni prenijeti i na druge sukobe?

Treći okrugli stol održali smo 8. travnja na temu „Sigurnosne politike izgradnje mira u zemljama bivše Jugoslavije", a pozvani da pridonesu raspravi o mogućim budućim prevencijama sukoba i post-ratnog oporavka društva su bili svi s interesom za kreiranje sigurnosnih politika EU na temelju iskustva ratova u bivšoj Jugoslaviji. Posebni naglasak stavili smo na pitanja: Kako EU politike mogu prevenirati sukobe? Kako mogu doprinjeti post-ratnom oporavku? Što je bilo dobro, a što loše u EU pristupu sukobu i post-ratnom oporavku naše regije?

Okrugli stolovi bili su snimani i transkribirani te će preporuke proizašle iz rasprava biti uklopljene u publikaciju s pisanim radovima: „Kako EU može učiti iz ratnog i post-ratnog iskustva zemalja bivše Jugoslavije u odnosu na primjenjive modele izgradnje mira?".
Zadnji, četvrti okrugli stol organizirati će se u Bruxellesu, u suradnji sa partnerskom organizacijom Heinrich Boll Stiftung sa svrhom prezentacije prikupljenih preporuka relevantnim donosiocima odluka i kreatorima sigurnosnih politika na EU nivou te europskim nevladinim organizacijama u području izgradnje mira. Izlagači/ce prezentirati će svoje preporuke krajem lipnja 2010. godine.