Nakon prethodnih procjena Komisije i Vijeća da je Hrvatska ispunila tehničke uvjete za pristupanje Schengenu i pozitivne preporuke Europskog parlamenta u studenom, odluka Vijeća ne predstavlja iznenađenje, kažu organizacije. Već godinama institucije EU-a opetovano zatvaraju oči pred ogromnim dokazima o sustavnim kršenjima ljudskih prava na vanjskim granicama EU-a, uključujući Hrvatsku, i nagrađuju oštre taktike koje utvrđuju granice i sprječavaju ljude u potrazi za zaštitom da uđu u EU pod svaku cijenu.

Ulaskom u Schengen ukida se granična kontrola između Hrvatske i ostalih EU članica Schengena, uključujući Sloveniju i Mađarsku, s ciljem omogućavanja slobodnog kretanja ljudi i roba. Na vanjskim granicama Hrvatske sa Srbijom, Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom ostaje granična kontrola. Odluka Vijeća da iskaže dobrodošlicu Hrvatskoj u schengenski klub, unatoč poznatim dokumentiranim zlouporabama, simptom je višeg političkog imperativa EU-a koji opetovano žrtvuje temeljna prava za ono što se prikazuje kao sigurnost granica. Navedeno postavlja loš presedan za buduća schengenska proširenja i za namjeru EU-a da provede poštivanje standarda ljudskih prava unutar schengenske zone. Ono što se odvija na hrvatskim i drugim vanjskim granicama EU-a je kriza vladavine prava u kojoj se kršenja temeljnih prava, uključujući pravo na azil, suočavaju sa široko rasprostranjenom nekažnjivošću.

Zakonik o schengenskim granicama, kojeg se Hrvatska obvezala primjenjivati u cijelosti, izričito zahtijeva od država članica pridržavanje međunarodnog prava i prava EU-a, uključujući Povelju o temeljnim pravima, Konvenciju o izbjeglicama, a posebno obvezu poštivanja načela non-refoulement – prakse neprisiljavanja izbjeglica ili tražitelja azila da se vrate u zemlju u kojoj bi bili izloženi riziku od progona – u procesu kontrole i upravljanja granicom.

Međutim, organizacije za ljudska prava i humanitarne organizacije dokumentirale su da hrvatske vlasti dosljedno uskraćuju pristup teritoriju i azilu izbjeglicama, tražiteljima azila i migrantima, te sudjeluju u kolektivnom protjerivanju, uključujući nasilne pushbackove. Nevladine udruge su u više navrata dokumentirale da hrvatska policija primjenjuje nasilje nad bespomoćnim osobama – što se svodi na mučenje i zlostavljanje – kršeći članak 3. Europske konvencije o ljudskim pravima, čija je Hrvatska obveznica. Od početka kolovoza do kraja studenog ukupno je 1395 osoba prijavilo da su nezakonito vraćene iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, pokazuju podaci prikupljeni u sklopu Monitoringa zaštite Danskog vijeća za izbjeglice u Bosni i Hercegovini. Svaki mjesec polovica žrtava prijavila je da im je uskraćen pristup azilu tijekom nezakonitog protjerivanja.

Unatoč potkrijepljenim i često nepobitnim dokazima da Hrvatska krši pravila EU-a, hrvatske vlasti uporno nisu uspjele provesti pravodobne, temeljite i neovisne istrage o prijavama nedoličnog postupanja policije i pozvati odgovorne na odgovornost. Izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske u provedbi schengenske pravne stečevine, pravila koja reguliraju pristup prema pravu EU-a, navodi izazove u vezi s ljudskim pravima. Odbor za sprječavanje mučenja Vijeća Europe primijetio je da hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova odbacuje gotovo 90 posto svih pritužbi na nedolično postupanje policije.

Osim ispunjavanja tehničkih kriterija, pristupanje Hrvatske trebalo je biti uvjetovano time da su vlasti prekinule zlouporabe granica, osigurale potpunu odgovornost za nezakonite prakse i uspostavile vjerodostojan i učinkovit neovisni mehanizam nadzora granice. Sada kada je pristup Hrvatske Schengenu neizbježan bez ispunjavanja ovih uvjeta, organizacije pozivaju da se fokus stavi na:

1. Reforma hrvatskog mehanizma nadzora granice kako bi bio neovisan u zakonu i praksi te imao dovoljno resursa i snažan mandat za nadzor operacija povezanih s granicom bilo gdje na teritoriju Hrvatske. Štoviše, trebao bi biti sposoban osigurati da odgovorna tijela promptno i temeljito istraže kršenja ljudskih prava u potrazi za potpunom odgovornošću. Trenutačni hrvatski mehanizam nadzora granica ne zadovoljava ovaj standard, kao ni preporuke koje je o ovom pitanju nedavno objavila Agencija EU-a za temeljna prava. 
2. U skladu s nedavno revidiranim Schengenskim evaluacijskim i nadzornim mehanizmom, brojna izvješća o kršenjima temeljnih prava u Hrvatskoj trebala bi dovesti do fokusa na nenajavljene posjete, pri čemu bi posebnu pozornost trebalo posvetiti provjeri poštivanja temeljnih prava u primjeni schengenske pravne stečevine, te uzeti u obzir dokaze hrvatske pučke pravobraniteljice, nevladinih i međunarodnih organizacija u programiranju i izradi evaluacija.
3. Osigurati da Hrvatska surađuje s relevantnim tijelima za nadzor ljudskih prava Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe, poput posebnih izvjestitelja UN-a i Odbora za sprječavanje mučenja Vijeća Europe.

Europska komisija objavila je u listopadu 2019. da je Hrvatska ispunila sve tehničke kriterije za ulazak u schengenski prostor. U prosincu 2021. Vijeće je potvrdilo da je Hrvatska ispunila potrebne uvjete za punu primjenu schengenskih pravila. Naposljetku, u studenom 2022. zastupnici Europskog parlamenta velikom su većinom podržali pristupanje Hrvatske, istaknuvši pritom da treba kontinuirano ocjenjivati stanje ljudskih prava na hrvatskim granicama. Europski parlament preporučio je Vijeću da donese konačnu odluku o ukidanju graničnih kontrola.

 

Potpisnice:

• Amnesty International
• Border Violence Monitoring Network
• Centar za mirovne studije
• Danish Refugee Council
• ECRE
• Human Rights Watch
• Oxfam
• International Rescue Committee

 

Photo: ECRE