Tjedan promovira globalno obrazovanje, inovativan pedagoški pristup koji promatra sve veće međuovisnosti lokalnih i globalnih stvarnosti. 

Događaj je dio široke kampanje koju koordinira North-South centar Vijeća Europe, a koji se svake godine obilježava kroz tjedan različitih oblika formalnog i neformalnog obrazovanja, te informalnog učenja u cijeloj Europi. Cilj je Tjedna potaknuti škole, ali i ostale zainteresirane građane da se okušaju u aktivnostima koje potiču razvoj njihove globalne kompetencije.

Ove godine tema je tjedna Svijet se mijenja, a mi?/The world is changing, what about us?. Ovogodišnja tema direktno se nadovezuje na UN-ove Ciljeve održivog razvoja koji teže eliminaciji ekstremnog siromaštva, smanjenju nejednakosti i borbi protiv klimatskih promjena do 2030. godine. Fokusira se osobito na održiv način života, potičući nas da razmislimo o našim navikama i načinu života, konzumiranju i trošenju. Također nas poziva da promislimo kakvo obrazovanje želimo. Prilika je to da se osvrnemo na suvremene izazove koji utječu na naš svakodnevni život, ali imaju utjecaj i na buduće generacije.

Koordinator Tjedna globalnog obrazovanja u Hrvatskoj je Centar za mirovne studije .

Kako biste saznali više aktivnostima i Tjednu globalnog obrazovanja, pozivamo vas da se pridružite ili pratite aktivnosti online na: https://www.cms.hr/hr/gradanski-odgoj-i-mirovno-obrazovanje/tjedan-globalnog-obrazovanja-svijet-se-mijenja-a-mi  te na zajedničkoj stranici https://www.coe.int/en/web/north-south-centre/the-global-education-week

 

Što je globalno obrazovanje?

Deklaracija o globalnom obrazovanju iz Maastrichta (2002.) navodi: “Globalno obrazovanje je obrazovanje koje otvara oči i umove prema realnostima ovoga globaliziranoga svijeta te ih pokreće prema ostvarenju svijeta u kojemu vladaju pravda, jednakost i u kojemu su ljudska prava temeljna vrijednost. Globalno obrazovanje obuhvaća obrazovanje za razvoj, obrazovanje o ljudskim pravima, obrazovanje za održivost, mirovno obrazovanje, sprječavanje sukoba i interkulturalno obrazovanje kao globalnu dimenziju građanskog obrazovanja”. Također, globalno obrazovanje prati prioritete definirane u UN-ovoj Agendi 2030 za održivi razvoj.

Koncept globalnog obrazovanja – prema shvaćanju North-South Centra Vijeća Europe  – obuhvaća one aspekte odgoja i obrazovanja koji se odnose na karakteristike današnjeg globaliziranog i međupovezanog svijeta, te na potrebe za ostvarivanjem ciljeva pravednosti i zaštite ljudskih prava u takvom svijetu. Globalno je obrazovanje u svojoj osnovi pristup obrazovanju koji se bavi sve većom povezanošću lokalnoga i globalnoga. Izazov je globalnog obrazovanja stvoriti i primijeniti pedagoške odgovore na rastuću globalnu povezanost te kroz obrazovne procese poticati kompetencije učenika koje će im pomoći u doprinosu rješavanju globalnih problema.

Bavljenje globalnim obrazovanjem podrazumijeva i druge karakteristike, kao što su trovremenska dimenzija (povezivanje proših, sadašnjih i izglednih budućih događaja), bavljenje kontroverznim temama, izgradnja znanja putem osobnog iskustva, uvažavanje različitih perspektiva te uporaba različitih izvora i različitih medija.

Marko Kovačić, u svojoj usporedbi građanskog i globalnog obrazovanja pronalazi neke razlike koje i opisuje u publikaciji Jedi globalno, misli lokalno: priručnik globalnog obrazovanja za učitelje. Dok se u globalnom obrazovanju svaki problem gleda iz perspektive lokalnog/nacionalnog i globalnog od najranije dobi, građanski odgoj i obrazovanje globalnu dimenziju sustavno uvodi tek u posljednjem ciklusu“ (2017:29). Dodatno, „ideja građanskog odgoja nije u mijenjanju sustava i razvijanju tzv. aktivističkog građanstva (Isin, 2008), već djelovanje unutar postavljenih i pretpostavljenih granica sustava, ma kakve one bile“, dok je kod globalnog obrazovanja naglašena potreba (2017:30).

Slično kao i građanski odgoj i obrazovanje, globalno obrazovanje prepoznaje važnost obrazovanja za održiv razvoj, obrazovanja o ljudskim pravima, obrazovanja za održivost, mirovnog obrazovanja i sprječavanja sukoba te interkulturnog obrazovanja.

 

Globalno obrazovanje – od koncepta do hrvatske prakse

Uvodničarke Ines Elezović  iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Lana Jurman iz Centra za mirovne studije i Diana Kovačić  iz Udruge Žmergo, predstavile su koncept globalnog obrazovanja, njegovu relevantnost za odgoj i obrazovanje u današnjem svijetu te dobre prakse koje mogu biti inspirativne u hrvatskom kontekstu.

Lana Jurman, voditeljica programa Mirovno obrazovanje i afirmacija nenasilja u Centru za mirovne studije, predstavila je uvodno koncept globalnog obrazovanja. 

Korisnost globalnog obrazovanja u praksi leži i u mogućnosti integriranja tema globalnog obrazovanja u formalnom obrazovanju, neformalnom obrazovanju i informalnom učenju. Jurman je kao ključne razlike između građanskog odgoja i obrazovanja i globalnog obrazovanja istaknula kako GOO u osnovi zauzima razvojnu perspektivu učenica i učenika kao “građanki i građana učionice” od kojih se kreće prema “građankama i građanima svijeta”, dok globalno obrazovanje prepoznaje kako je svaki problem moguće i potrebno proučavati iz globalno-lokalne perspektive, odnosno u čitav proces učenja neovisno o dobi učenika inkorporirati promišljanje odnosa moći, primjenjivih alternativa i održivosti.

Kao dobre prakse globalnog obrazovanja u neformalnom obrazovanju i informalnom učenju, Jurman je istaknula neke od aktivnosti koje već provode organizacije civilnog društva, a koje uključuju elemente participativnog učenja, praktičnog rada u zajednici i rada kroz raznolike formate koji omogućavaju učenje i kroz aktivnosti usmjerene širokoj javnosti, poput sporta, ili kulinarstva. Organizacije civilnog društva kroz svoje programe neformalnog obrazovanja dodanu vrijednost globalnom obrazovanju unose zbog fleksibilnosti sadržaja koji lakše odgovaraju na suvremene izazove, često transformativnih karaktera programa, te artikulaciju iskustava iz aktivističke prakse. Sudionicima je predstavila i „Smjernice za globalno obrazovanje“ kao koristan priručnik za osnovno upoznavanje s konceptom.

 

Što nam govore istraživanja?

Ines Elezović iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja predstavila je PISA istraživanje, kojim se u trogodišnjim ciklusima komparativno mjere kompetencije 15-godišnjaka. PISA istraživanja iscrpno mjere kompetencije mladih za uključivanje u svijet odraslih i doprinos rješavanju aktualnih izazova, koristeći analitičke sposobnosti i kritičko razmišljanje.

U aktualnom istraživanju PISA 2018, kao inovativno područje istaknute su upravo globalne kompetencije. Globalne kompetencije kao područje istraživanja u osnovi nastoje utvrditi koliko su učenice i učenici pripremljeni za život i zapošljavanje u kulturno raznolikim društvima i globaliziranom svijetu.

Elezović je dodatno predstavila provedeno komparativno istraživanje International Civic & Citizenship Education Study (ICCS 2016), koje se bavi kompetencijama učenica i učenika vezanima uz građanstvo, te pripremljenošću i stavovima nastavnika o poučavanju GOO.

 

Primjeri dobre prakse kroz suradnju škola i udruga

Voditeljica edukativnih programa u Udruzi Žmergo Diana Kovačić predstavila je aktivnosti koje je Žmergo proveo u sklopu međunarodnog projekta EAThink, koji je imao za cilj kod djece školske dobi potaknuti svijest o globalnoj međupovezanosti resursa, važnosti gospodarenja otpadom, vrijednostima razmjene u zajednici te društvenoj solidarnosti. Pritom je upotrijebljeno poučavanje o hrani, kao globalno relevantnoj temi o kojoj je moguće razgovarati s aspekta ljudskih prava, okoliša i prirodnih resursa, cijena i ekonomske pravednosti, reklamiranja i utjecaja medija, nejednakosti i neravnomjerne raspodjele resursa.

Kovačić je naglasila kako Žmergo potiče problemsko učenje i akcije koje osmišljavaju i provode učenice i učenici te njeguje blisku suradnju s odgojno-obrazovnim ustanovama, nastavnicima, učenicima i mladima, jer upravo kroz te suradnje nastaju inspirativni i poticajni primjeri dobre prakse. Predstavila je priručnik globalnog obrazovanja Jedi globalno, misli lokalno: priručnik globalnog obrazovanja za učitelje koji uključuje i pripreme nastavnih jedinica globalnog obrazovanja za one nastavnice i nastavnike koji žele sa svojim učenicima otvoriti teme globalnog obrazovanja. Globalno obrazovanje prezentirano je kroz svoj holistički i transformativni aspekt kao obrazovni pristup koji počiva na multidisciplinarnosti, promiče interkulturnu komunikaciju, kulturu dijaloga i poštovanje različitih pozicija te njeguje načela pluralizma, nediskriminacije i socijalne pravde, dijaloga i suradnje. Napokon, budući da je globalno obrazovanje praktično usmjereno, za njega je izuzetno važan put od svijesti o problemu do djelovanja koje bi svima omogućilo više pravde, jednakosti i višu razinu zaštite ljudska prava.

 

Forum je moderirala Martina Horvat, voditeljica edukacijskih programa u GONG-u, koji je u protekle dvije godine provodio projekt GEAR – Global Education and Active Response for Human Rights and Inclusion in Intercultural Societies, u sklopu kojega je međunarodni konzorcij partnera iz civilnog društva i škola nastojao povezati dobre prakse građanskog, interkulturnog i globalnog obrazovanja, kao komplementarnih područja kompetencija za današnja društva. Škole su uz podršku udruga organizirale školske projekte solidarnosti i uključivosti te sudjelovale u interkulturnim razmjenama i transnacionalnim edukativnim aktivnostima, a kurikulum i primjeri aktivnosti objavljeni su na web stranici projekta.

 

Više informacija i materijala o globalnom obrazovanju nalazi se na web stranici Obrazovne zviždaljke GOOD inicijative.