Analizirani su prijedlozi kurikuluma 11 predmeta i sedam međupredmetnih tema odnosno 5588 odgojno-obrazovnih ishoda. Istraživanje je utvrdilo prisutnost dimenzija Građanskog odgoja i obrazovanja s dominacijom društvene i kulturalne dimenzije dok su politička i ljudsko-pravna dimenzija najmanje zastupljene. Dimenzije su zastupljene u svim ciklusima, ali se intenzivnije uvode od trećeg ciklusa. U izvješću su, nadalje, predstavljene i opisane sve izabrane teme i njihova kvaliteta, te su dani komentari i preporuke za poboljšanja.

Dvije su temeljene preporuke:

1) Radne skupine pojedinih predmeta i međupredmetnih tema trebale bi zajednički proučiti određene teme u kurikulumima, uskladiti terminologiju, te raspored određenih tema kroz cikluse kako bi se postigla veća međupredmetnost i na taj način osigurala provedba međupredmetnih tema.

2) Analiza također potvrđuje nužnost i neophodnost uvođenja obvezanog predmeta u trećem i četvrtom ciklusu. Naime dosadašnja međupredmetna provedba Građanskog odgoja i obrazovanja često bi bila samo na administrativnoj razini, a odgovornost za provedbu bila je rasplinuta i nejasna. Međupredmetna provedba zajedno s postojanjem obveznog predmeta bila bi najidealniji oblik provedbe građanskog odgoja i obrazovanja odnosno najidealniji oblik dostizanja vizije učenika koja je sadržana u prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme.

Izvješće se može preuzeti ovdje.