„Nitko se ne rađa kao demokrata ili liberal, kao tolerantan ili netolerantan“, rekao je dodajući da obrazovni sustav ima tu poziciju u društvu da utječe na mlade, ali da je problem što nijedne političke elite, koje nose odgovornost za razvoj demokratske političke kulture, do sada to nisu osvijestile. 

Imajući da umu da se pojam političke pismenosti odnosi na politička znanja te stavove i vrijednosti u odnosu na društvene i političke odnose u Hrvatskoj, Berto Šalaj rezultate ovog istraživanja ocjenjuje kao negativne: „Oni ukazuju na prilično ozbiljne deficite u demokratskoj političkoj kulturi učenika završnih razreda srednjih škola, pri čemu ta ocjena posebice vrijedi za učenike trogodišnjih strukovnih škola“. U tom kontekstu, opet se potvrđuje koliko je važno sustavno i kvalitetno uvesti građanski odgoj i obrazovanje u škole, tim više što „60 posto ispitanih učenika kaže da ne pohađaju programe GOO-a, iako se Ministarstvo znanosti i obrazovanja hvali da je uvelo GOO kao obaveznu međupredmetnu temu. To možda i nije loše s obzirom na to kakav je taj program GOO-a.“ 

„Potencijali obrazovanja ostaju neiskorišteni: mladi ne znaju dovoljno i nemaju razvijene kompetencije, a k tome su zbunjeni i vrlo neodlučni oko nekih temeljnih društvenih pitanja, pa se možemo zabrinuti čini li ih to podložnima manipulacijama i je li to prepreka njihovom budućem sudjelovanju u rješavanju društvenih problema“, istaknula je Martina Horvat u ime GOOD inicijative. S obzirom da se istraživanjem željelo osigurati da se čuje i glas samih učenika, naglasila je i da su njihove potrebe, kako su ih sami jasno utvrdili, usmjerene upravo prema onome što im nedostaje u školama: učenje o seksualnosti, suvremenim medijima, Europskoj uniji, nacionalnim manjinama i kulturnim različitostima, zaštiti okoliša i održivom razvoju te o aktualnim društvenim događanjima i problemima u svijetu. 

Iako su građanski odgoj i obrazovanje, kao i zdravstveni odgoj, odlukom Ministarstva uvedeni kao međupredmetne teme, sada je ovih istraživanjem i potvrđeno da to treba učiniti kvalitetnije. Prilika za to je kurikularna reforma, zbog čega GOOD inicijativa poziva Ministarstvo i radne skupine za kurikularnu reformu da koriste rezultate ovih istraživanja i primjere dobre prakse kako bi se osiguralo da se u reformi čuje i glas mladih. Istovremeno, ravnatelje škola poziva se da razvijaju demokratsku kulturu u školama, posebno u međusobnim odnosima učenika i učitelja. 

Da demokratski deficit nije rezerviran samo za mladu populaciju u Hrvatskoj, pokazuju rezultati Istraživanja percepcije i stavova ispitanika o građanstvu provedenog nad općom populacijom. „Građani su nedovoljno politički kompetentni i ne razumiju ulogu pojedinca u demokratskom političkom sustavu, a dijele veliko nepovjerenje – kako socijalno, tako i političko“, istaknuo je Marko Kovačić, politolog sa Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. „Zastrašujuće je što čak 74 posto ispitanika smatra da javne službe, koje bi trebale služiti građanima i olakšavati im život, nisu predane služenju građanima“, rekao je dodajući da ozbiljne posljedice na društvo ima i podatak da 52% ispitanika smatra da bi u najvećem broju slučajeva ljudi pokušali iskoristiti situaciju ili odnos za vlastitu korist.

Komentirajući rezultate ovog istraživanja u kontekstu aktualne izbjegličke krize, Marko Kovačić je naglasio da je zabrinjavajući pogled na prava koja bi se štitilo ne uvijek, nego ovisno o situaciji: „Najviše relativizirano je pravo na azil, posebno među muškarcima i stanovnicima većih gradova. Također, relativizira se sloboda udruživanja i slobode nacionalnih manjina što govori da je potrebno upoznati građane s važnosti interkulturalizma.“ S druge strane, kao pozitivne nalaze istaknuo je što hrvatski građani smatraju da uvijek treba štititi socijalna prava, prvenstveno pravo na rad i pravo na obrazovanje, pravo na osobnu sigurnost i prava žena. 

U konačnici, kako je zaključio Marko Kovačić: „Ključno je utjecati na uzroke problema: političku neinformiranost i nemogućnost utjecaja na različite političke procese što bi u praksi značilo da se uistinu osigura da je glas građana bitan“.