Nije bitno koliko znanja će dijete steći, nego kako će ga steći
Iako građani očekuju da će stanje demokracije u Hrvatskoj u idućih deset godina napredovati sa sadašnje ocjene 4,7 na očekivanih 5,7 od ukupno 10, oni se uglavnom ne bi uključili u političke aktivnosti u širem smislu ni kada bi im se za to pružila prilika.
Pokazuju to rezultati istraživanja javnog mnijenja o razini informiranosti i stavovima građana, posebno mladih, o društvenim, političkim i ekonomskim temama. Istraživanje je tijekom siječnja 2015. godine na reprezentativnom uzorku proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) u suradnji s GOOD inicijativom za kvalitetno i sustavno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole, uz podršku Open Society Foundations.
Participacija je prepoznata kao građansko pravo, ali ne i kao vrlo važno obilježje uloge građanina, istaknula je Anja Gvozdanović iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu prilikom predstavljanja rezultata istraživanja u Informativnom centru Grada Rijeke RI INFO u petak 22. svibnja 2015.
Da bi ti rezultati bili bolji, treba krenuti od škola, istaknula je Nada Kegalj, psihologinja iz Osnovne škole Podmurvice iz Rijeke koja ističe potrebu za tri ključne promjene. Prvo, potrebno je bolje koristiti postojeći mehanizam učeničkih vijeća koja se sada slabo koriste i shvaćaju samo formalno, a trebaju predstavljati učenike i brinuti o njihovim životnim stvarima poput marende i školskog wc-a. Zatim, neophodno je osigurati strukturiranu raspravu i debatu - od Facebooka do varanja u ispitima, kako kroz nastavu tako i izvan. Treće, nije bitno koliko znanja će dijete steći, nego kako će ga steći i stoga treba raditi s učiteljima na razvoju metoda poput igranja uloga, s time da i za nastavnike i za vršnjačke pomagače treba osigurati edukacije o medijaciji. U školske projekte treba uključivati roditelje te omogućiti dolazak osoba različitih kulturnih pozadina i druženje s učenicima, kao što se u Rijeci radi sa strancima koji uče hrvatski jezik. Takve su metode još uvijek iznimka i to bi se kroz kurikularnu reformu trebalo promijeniti jer upravo je to njen cilj – uvesti sustav obrnute učionice u kojoj djeca uče proučavajući.
Na pragu kurikularne reforme očekujemo priliku za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja kroz horizontalnu i vertikalnu provedbu, istaknula je Emina Bužinkić u ime GOOD inicijative koja očekuje napuštanje metoda reproduktivnog usvajanja znanja te snažniju integraciju demokratskih i participativnih metoda poučavanja, smanjenje obvezatnosti i povećanje izbornosti predmeta te usvajanje opipljivih i konkretnih vještina učenika stavljajući učenika u središte procesa učenja. Duboki demokratski deficit hrvatskog društva je preslika obrazovnog sustava – s obzirom da različiti segmenti Građanskog odgoja i obrazovanja poput ljudskih prava, političke pismenosti i participacije, interkulturalnosti i komunikacije s drugim kulturama nisu prisutni u nastavnom sadržaju i udžbenicima, ne javljaju se ni kao rezultat u znanjima i kompetencijama učenika, a prava nacionalnih i drugih manjina u Hrvatskoj su ugrožena. Rastuće socijalno nepovjerenje postaje opasno u kombinaciji s nepovjerenjem u političke institucije, kohezija je labilna, a polarizacija raste, upozorila je Emina Bužinkić zaključujući da nam u smjeru napretka prema demokratičnosti u obrazovanju mogu koristiti primjeri Finske, Njemačke i ponekih američkih država. U svakom slučaju, kurikularna reforma je prilika za demokratizaciju škola i kvalitetnije sudjelovanje učenika i nastavnika u životu škola te stoga GOOD inicijativa traži od obrazovnih vlasti konsenzualnu odluku o podršci vrijednostima, modelu i metodama građanskog odgoja i obrazovanja.
Sažetak istraživanja "Demokracija u Hrvatskoj: između teorije i prakse" Ane Gvozdanović pogledajte u prilogu.
