Iako smo zadnjih dana u medijima mogli čitati o uvođenju GOO-a u škole i velikim promjenama koje će donijeti, ovaj kurikulum je konceptualno manjkav, slabo razrađen i nedostatan za razvoj građanske kompetencije učenika i učenica. Kao i do sada provedba će biti međupredmetna, što u našem obrazovnom sustavu ne osigurava kvalitetu odnosno postizanje ishoda učenja.

Nakon nekoliko eksperimentalnih provedbi GOO-a, dvije promjene programa odnosno kurikuluma, ovaj treći koji je prije tjedan dana Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo, novi je korak unatrag.

Novi kurikulum ne djeluje kao funkcionalna cjelina nego više kao radna verzija. Iako definira što bi GOO trebao biti, sama razrada kurikuluma nije tome dosljedna. Ključni sadržaji izgledaju kao lista želja slabo povezana s onim što bi nastavnici trebali provesti, a učenici usvojiti. Kurikulum nije dovoljno dobro izrađen da bi poslužio kao jasan temeljni vodič učiteljima i učiteljicama u pripremi nastave. Također, bavi se samo s tri područja: ljudska prava, demokracija i društvena zajednica. Pri tome, ova područja nisu niti međusobno povezana niti adekvatno povezana s drugim predmetima i ostalih 6 međupredmetnih tema. Stoga je upitno hoće li i kako će nastavnici znati da trebaju uključiti GOO u svoje predmete.

Umjesto najavljivane revolucije u obrazovanju, ovaj kurikulum, koji se klesao tri godine, uglavnom je konzervativan u smislu koncepta građanina na kojem se temelji i nudi vrlo usko i iskrivljeno shvaćanje građanstva u demokraciji. Generalno, njime se signalizira da obrazovne vlasti ne žele aktivne i kritične, već poslušne i ljubazne građane koji poštuju zakone, poznaju osnove ljudskih prava te humanitarnim pristupom djeluju u zajednici. Ne može se očekivati da će primjenom ovog kurikuluma učenici steći povezana znanja i vještine te razviti vrijednosti i stavove potrebne za sudjelovanje u suvremenom demokratskom društvu. Tako je finalni sadržaj kurikuluma koji su obrazovne vlasti donijele, zapravo suprotan deklarativno željenom rezultatu “reforme”, mladima spremnima na izazove 21. stoljeća.

GOOD inicijativa naglašava kako je za bolje, pravednije i napredno društvo potrebno obrazovanje koje gradi osnažene i emancipirane građane, osposobljene za konstruktivnu promjenu društva na temeljima solidarnosti, a što ovim kurikulumom ponovno neće biti osigurano.