Naime, Vlada od 11. svibnja omogućuje rad predškolskih ustanova i razredne nastave te posebnih razrednih odjela i rada s djecom s teškoćama koja imaju pomoćnika u nastavi. Konkretne epidemiološke upute koje trebaju osigurati uvjete u školama i vrtićima za provedbu nastave nisu donesene, što pred nastavnike, roditelje i učenike stavlja bezbroj pitanja bez odgovora, a umjesto povjerenja u sustav obrazovanja dovodi do kaosa, nerazumjevanja i nesigurnosti.

Jesu li djeca u školi sigurna ili se škole otvaraju jer se roditelji vraćaju na posao?

Ministarstvo obrazovanja pri tome putem medija poručuje da će roditelji moći odlučiti o slanju djece u školu te da će se nastava i dalje odvijati i online, čime sav teret odgovornosti prebacuje na roditelje. Potpuno je neprihvatljivo da se od roditelja traži da donose odluke bez jasne, točne i pravovremene informacije o tome kako će točno izgledati povratak u škole i vrtiće i što to zapravo znači za zdravlje njihove djece i obitelji. Za sada, prema anketi Foruma za slobodu odgoja, ovoj mjeri se protivi dvije trećine od gotovo 9500 odgojno-obrazovnih radnika i roditelja koji su se izjasnili u anketi.

Iako je za djecu važna nastava u razredu i priželjkuju je, potrebno je za nju osigurati preduvjete. Odluka da se najprije otvore vrtići i razredna nastava je problematična jer upravo najmlađa djeca trebaju podršku i dodatni nadzor u provođenju fizičke distance, higijene i pridržavanja mjera. Takvu odluku Ministarstvo je do sada opravdalo jedino ekonomskim razlozima, odnosno činjenicom da će roditelji djece ići na posao, pa stoga i djeca trebaju u školu. Pri tome se ministrica Divjak poziva na netočne informacije, tvrdeći da je to praksa i svih drugih država u EU. Stoga ostaje za zaključiti da iza ove odluke ne stoje niti epidemiološka struka, niti obrazovni djelatnici, niti potrebe djece i roditelja, niti dobra praksa, već samo ishitrena reakcija za spas gospodarstva, nauštrb zdravlja i sigurnosti djece, a onda i svih građana.

Nejasno je i kako će se osigurati provedba škole na daljinu i nastave u školama bez dodatnog opterećenja učitelja, koji bi na objema programima trebali paralelno raditi. Ovim potezom Ministarstvo još jednom ignorira i izigrava upravo one kojima treba biti potpora – učitelje i nastavnike, koji su u ovoj krizi itekako pokazali spremnost na suradnju, prilagodbu i razumjevanje.

25 škola u Zagrebu neupotrebljivo

Dodatno, od razornog potresa u Zagrebu i okolici prošlo je više od mjesec dana, a 25 zagrebačkih škola neupotrebljivo je za boravak. Gradski uredi nadležni za obnovu i obrazovanje nisu dogovorili načine na koji će se sanirati šteta u školama, a Ministarstvo i Grad Zagreb prebacuju odgovornost za te škole, umjesto da zajedno rade u najboljem interesu djece.

S obzirom na to da nastava na daljinu do sada funkcionira za veliku većinu djece, GOOD inicijativa predlaže Ministarstvu da, umjesto da pred kraj školske godine vraća najmlađe učenike u škole, usmjeri svoje djelovanje na osiguravanje uvjeta za rad svoj djeci koja su zbog zdravstvenih ili ekonomskih razloga ili jezika kojim govore zaboravljena i zanemarena u nastavi na daljinu te njihovim roditeljima. Zdravlje i životi djece trebaju biti na prvom mjestu, stoga je do povratka djeca u škole i vrtiće važno je uspostaviti sigurne uvjete. Ministarstvo do tada u suradnji sa lokalnim upravama mora osigurati adekvatne higijenske uvjete u svim školama, koji će se održati i nakon epidemije.