U kontekstu cjelovite kurikularne reforme, zainteresirani dionici iz visokoškolskih i znanstvenih ustanova, škola i organizacija civilnog društva raspravljali su o mogućnostima doprinosa znanstvenoistraživačke zajednice uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja te podršci učiteljima i nastavnicima u tom procesu. Skup je otvorila Emina Bužinkić iz GOOD Inicijative, koja je naglasila važnost povezivanja i osnaživanja suradnje organizacija civilnoga društva i sveučilišta u integriranju sadržaja i metodike građanskog odgoja i obrazovanja u programe visokih učilišta i time osnaživanja civilne misije sveučilišta.

Nakon toga je prof. dr. sc. Vlasta Ilišin iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu opisala primjere dobre prakse povezivanja znanstvenoistraživačke zajednice i civilnog društva kao što je primjer istraživanja političke pismenosti provedeno prošle godine. Istaknula je potrebu provedbe sustavnih istraživanja političke pismenosti mladih. „Donositelji odluka ne vide uvijek neposrednu korist provedbe istraživanja u društvenom području, ali ipak ih je važno kontinuirano raditi jer ako to ne činimo nepovratno gubimo brojne informacije. Provedba istraživanja nikako ne može štetiti, a ako to propustimo gubimo važne uvide u tendencije i promjene“, napominje Ilišin.

Dr.sc. Anja Gvozdanović (Institut za društvena istraživanja) predstavila je rezultate istraživanja političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj koje je pokazalo nedostatno znanje mladih posebno s obzirom na značajne razlike između skupine učenika koji pohađaju trogodišnje škole u odnosu na one koji pohađaju gimnazije. Dodatno, istraživanje je pokazalo i prisutnost određenih isključivih stavova kod dijela mladih, pogotovo u tvrdnjama koje se odnose na konkretno osiguranje zaštite manjinskih prava u državi, stavova oko autoritarnosti ili pak totalitarnih ideja. 

Mogućnosti, ali i izazove učenja za građanstvo u tercijarnom obrazovanju opisala je prof. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu postavivši prisutnima pitanja: „Za kakvo građanstvo pripremamo mlade? Bježimo li od transformativnog građanstva?“ te je ustvrdila da je po njoj upravo participativan i transformativan pristup ključan, da obrazovanje ne može biti lišeno društvenih vrijednosti i mora poticati inkluzivnost. Istaknula je i važnost demokratske školske kulture i na razini upravljanja školama, što prema istraživanju koje je radila u Hrvatskoj nije učestalo. 

Nikola Baketa opisao je politike i prakse građanskog odgoja i obrazovanja na tercijarnoj razini te istaknuo postojeće izazove u Hrvatskoj. „Sveučilišta su u većoj mjeri usmjerena ili na individualni razvoj studenata ili na tržišni potencijal za ekonomski razvoj zemlje, a civilna i društvena misija je zanemarena", ističe Baketa. Preporuka bi svakako bila razviti više kolegija za razvoj građanske kompetencije svih studenata, osobito za učiteljske i nastavničke smjerove koje je dodatno potrebno pripremiti za poučavanje građanskog odgoja i obrazovanja na način da se kolegiji usmjereni na ovo područje uvedu kao obavezan dio pedagoško-psihološke naobrazbe, a za one koji to žele i specijalistički studij. 

U intenzivnoj raspravi koja je uslijedila sudjelovali su sveučilišni profesori, ističući primjere dobre prakse i izazove vezano uz uvođenje kolegija kojima se razvija građanska kompetencija studenata. Raspravljalo se i o važnosti razvoja studentske prakse u suradnji s udrugama, za koje će se razvijati i nove prilike kroz podršku iz Europskog socijalnog fonda za društveno korisno učenje.