U prikazu Mirovnih studija 2024. donosimo kratki kontekst koji je obilježio ovu radnu godinu, programske cjeline, obrađene teme, predavače i goste koji su bili s nama, popis tema završnih radova. Svjesni da u kratkom tekstu ne možemo prenijeti sve razine programa: razmjene znanja, suradnje i podrške koje se u praksi događaju, ovaj tekst donosimo kao podsjetnik onima koji su bili s nama i kao poticaj onima koji su zainteresirani pridružiti nam se u budućnosti. Program za 2025. godinu biti će najavljen u listopadu. Očekujte slično iskustvo!

Na društvenoj razini godinu je nažalost ocrtao porast nasilja - nastavak rata u Ukrajini, nezaustavljiva eskalacija nasilja i genocid u Palestini, brojne nestabilnosti u globalnom okruženju. U super izbornoj godini, u predizborno vrijeme  sve su snažniji bili narativi protiv prava migranata, prava nacionalnih , seksualnih i rodnih manjina manjina, protiv izborenih prava žena. Sve se glasnije govori o naoružanju, podižu globalne i regionalne tenzije, najavljuje ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka. U navedenim uvjetima sve je izazovnije razvijati viziju održivog mira i mehanizme kako ga graditi, teže je jačati razumijevanje, analizu i  transformaciju društvenih sukoba prije no oni rezultiraju strukturnim ili direktnim nasiljem. Samim time, znanja koja dijelimo na Mirovnim studijima, kao i naša povezanost i osnaženost da se njima bavimo sve su potrebnije. Ponosni smo što je uz nas još jedna generacija koja taj rad može podržati.

Pripremljene programske cjeline i ove smo godine kontekstualizirali i prilagođavali očekivanjima i potrebama generacije. Mirovne studije 2024. organizirali smo u hibridnom formatu, online predavanjima 2 puta  tjedno, utorkom i četvrtkom, te kroz 4 radna vikenda u Zagrebu. U programu je sudjelovalo 25 sudionika i sudionica iz Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine.

Cjeline i teme u 2024.

Program se i ove godine provodio kroz tri osnovne programske cjeline: Vještine suradnje, Analize i zagovaranje za pravednije društvo, Organiziranje i prakse za društvenu promjenu.

Prvu cjelinu Vještine suradnje, otvorili smo upoznavanjem sudionika i sudionica, uvodom u teorijsko i praktično polje mirovnih studija i upoznavanjem s preduvjetima suradničkog rada: razumijevanjem moći suradnje, pluralnosti identiteta, konstruktivne i nenasilne komunikacije. Nastavili smo s razumijevanjem i analizom sukoba te se u završnom dijelu ove cjeline susreli s izborom i osnovama nenasilnog djelovanja. U ovoj cjelini nalazili smo se online i održali dva susreta uživo. Kroz sadržaje su nas vodile iskusne predavačive i trenerice: Lovorka Bačić, Lana Jurman, Andrijana Parić, Ana Raffai i Otto Raffai.

U veljači smo otvorili središnji dio programa: Analize i zagovaranje za pravednije društvo. Okvir smo dali kroz teme Globalnog društva i ekonomske pravde u kojima vidimo međusobnu isprepletenost nekoliko dugoročnih kriza na  ekonomskom, društveno-političkom i ekološkom planu. Analizirali smo nekoliko gorućih izazova: sve izraženije klasne razlike, porast siromaštva i nesigurnih oblika rada, eroziju demokracije uz istovremeni rast autoritarnog neoliberalizma sa sve intenzivnijim posljedicama klimatskih promjena. Unatoč solidnim globalnim izazovima, uspjeli smo istaknuti i brojne primjere uspješnog samoorganiziranja građana, kao i sindikalnog organiziranja, i uz pomoć tih promjera i se međusobno potakli da gradimo viziju pravednijeg društva i tražimo rješenja. Upoznali smo se i sa historijatom radničkog organiziranja, a kroz vježbe smo detektirali svoje suradnike, planirali akcije i “osnivali sindikate” koji odgovaraju suvremenim izazovima svih radnika, a posebno žena i mladih. Kroz ovu cjelinu uspješno su nas proveli voditelji Dražen Šimleša i Jovica Lončar.

U nastavku programa upoznali smo se sa vrijednostima koje stoje u pozadini sustava zaštite i promicanja ljudskih prava koji je odgovor na osnovne potrebe ljudi za zaštitom. Sustav regulira odnose pojedinaca i države pri čemu države trebaju osigurati zaštitu, ali ih najčešće i krše. Poseban fokus u stavili smo na višestruku diskriminaciju Roma, a s međunarodnim mehanizmima zaštite upoznali smo se kroz zaštitu prava žena. Dugoročni rad branitelja ljudskih prava u svijetu koji se ubrzano mijenja ostavlja trag, pažnju smo posvetili i prevenciji sagorijevanja i nošenju sa stresom u radu na zaštiti ljudskih prava obespravljenih. Kroz ovaj dio programa vodile su nas Tatjana Vlašić, Ivana Radačić i Sara Lalić. 

Teme feminizma, spola, roda i seksualnosti otvorili smo razumijevanjem osnovnih pojmova, nastavili razumijevanjem transpolnosti i intrespolnosti, kao i pravima LGBTIQ osoba. Nastavili smo s valovima feminima te feminističkom teorijom i praksom, a zaokružili primjerima i poticajima na vlastiti angažman i aktivizam. S nama su bili voditelji Amir Hodžić i Petra Karmelić, a u goste su nam stigli: Nina Čolović, Stipe Nogalo, Arian Kajtezović, Erin Vlahović, kao i ekipa filma: “Ja bi da to imam doma”, Nora Rušiti, Smiljan Karlo Kujundžić i Noah Kraljević.

Predstavili smo doktorski rad i ugostili predavanje o razvoju aktivizma protiv “rodne ideologije” Ivana Tranfića.

Na cjelini o migracijama prošli smo dekolonijalne i postkolonijalne pristupe, upoznali se sa svijetom migracija i sustava azila, kao i posljedicama aktualnih migracijskih politika, razgovarali smo o integraciji i inkluziji stranaca u naše društvo i međusobnom učenju te podijelili primjere migrantskog organiziranja i otpora. Voditeljice su bile Sara Kekuš i Lucija Mulalić, a gostujuću podršku ovoj cjelini dali su: Biljana Kašić, Drago Župarić Iljić, Sweta Pudasaini Vražić, Abdoulie Jobe i Vladislav Arinichev. 

Cjelina ratno i antiratno nasljeđe nažalost je bila aktualnija no prijašnjih godina. Krenuli smo s razumijevanjem ratova 90-tih, raspadom Jugoslavije i narativima koji ih prate, nastavili dijeljenjem primjera antiratnog aktivizma, otpora ratu i izgradnje mira koji su se razvijali tijekom i neposredno nakon oružanih sukoba u podijeljenim zajednicama, komparirali s mogućnostima djelovanja u Ukrajini. U fokus smo stavili civilne žrtve ratova, tranzicijsku pravdu i približavanje miru, bavili se manjinskom pedagogijom iz koje može profitirati većina. Predstavili smo rad Inicijative za Palestinu, čitali “Pismo iz Gaze” Gasana Kanfania. Predstavili smo knjigu Hiljadu i druga noć  iskustvo života i rada na Bliskom Istoku kako bi bolje razumjeli događaje u Gazi. Cjelinu su vodili: Aneta Vladimirov, Goran Božičević i Vesna Teršelič, a pridružili su nam se Senna Šimek, Mihajlo Ćuk iz Inicijative za Palestinu i diplomata Zlatko Dizdarević.

U završnoj cjelini Organiziranje i prakse za društvenu promjenu razmijenili smo značenje osnovnih pojmova (samo)organiziranja građana, što su udruge, što inicijative, kakve mogu biti i koji mogu biti dosezi zagovaračkih inicijativa, koje sve metode možemo koristiti u radu. Kritički smo prošli mali historijat građanskog organiziranja na našim prostorima, predstavili nove lijeve pokrete i stranke. Birali smo i predstavili akcije i aktivnosti o kojima želimo znati više. Vratili smo se svojoj osnovnoj motivaciji, zajedno odgovarali na otvorena pitanja, detektirali suradnike za svoje buduće aktivnosti. Ovu cjelinu je vodila Iva Zenzerović Šloser, uz podršku Antonije Potočki i gostiju: Karla Kralja, Muhameda Jafe i Sunčice Lazanski.

U sklopu ove cjeline u ožujku smo započeli rad na definiranju tema za praktične radove, na kojima smo u mentorskim grupama uz podršku mentora_ica radili do samog kraja programa u srpnju. 

U mentorskim grupama, na svojim završnim radovima pod mentosrtvom voditelja, sudionice i sudionici ove su godine radili na sljedećim temama:

1. Priprema gradskih migrantskih šetnji, u suradnji s Leandreom Birahanyijem, uz mentorstvo Lucije Mulalić i Antonije Potočki

2. Medijski prikaz migracija u predizborno vrijeme, uz mentorstvo Sare Kekuš

3. Umjetnost kao akter izgradnje mira, uz mentorstvo Gorana Božičevića

4. Politike nenasilja  u kontekstu izbora, uz mentorstvo Ana Raffai

5. Istraživanje izgradnje mira u Gorskom Kotaru rada Škole mira Mrkopalj, uz mentorstvo Ive Zenzerović

6. Građanski odgoj i obrazovanje: Društvena jednakost i pravda,  uz mentorstvo Lovorke Bačić

7. Građanski odgoj i obrazovanje: osnaživanje mladih za aktivno sudjelovanje, uz mentorstvo Lovorke Bačić

Ove godine, smo 8. Marta bili zajedno na noćnom maršu, na Trnjanskim kresovima, Zagreb Prideu, prosvjedima Inicijative za slobodnu Palestinu i drugim javnim akcijama koje skreću pažnju na strukturno, kulturno ili direktno nasilje i potiču društvenu promjenu.

Mirovne studije 2024. završili smo u srpnju, prezentacijom završnih radova i dodjelom diploma u Centru mladih Ribnjak.

Organizacijski tim Mirovnih studija u 2024. bile su Iva Zenzerović Šloser, Lana Jurman i Antonija Potočki. Financijski nas je podržao Rober Bosch Stiftung i sudionici_e kroz participacije ili volontiranje na aktivnostima.

Kao glavne kvalitete Mirovnih studija sudionice i sudionici su istakli: kolektiv, povezivanje, solidarnost, osvještavanje, motivaciju za aktivizam, raznolikost voditelja i gostiju, poglede s više strana, otvorenost, pristupačnost, susretljivost, a o tome što bi trebali biti ciljevi Mirovnih studija i koliko  su ove godine ostvarenim rekli_e su: 

• Osnovni cilj Mirovnih studija bi po meni trebao biti upoznati polaznike sa širokom lepezom mogućih društvenih aktivnosti te naučiti polaznika kako kritički razmišljati o složenim društvenim temama te promicati mir i toleranciju u društvu. Cilj je za mene uvelike ostvaren no još je potrebno puno samostalnog rada.

• Mislim da bi ciljevi Mirovnih studija trebali biti stvaranje mreže među ljudima i učenje o suradnji i izgradnji mira, a mislim da su ti ciljevi u potpunosti ostvareni.

• Educirati i zainteresirati ljude za glavne i goruće probleme s kojima se susrećemo (u pogledu kršenja i zaštite ljudskih prava iz stajališta različitih disciplina/područja. Također učiti iz naše povijesti kako bi si osigurali bolju i kvalitetniju sadašnjost i budućnost. Mislim da su ti ciljevi ostvareni. Vjerujem da je to najvažnija komponenta koja se kroz Mirovne studije itekako pretočila u stvarnost. Osobno sam već dugo na tom putu, što mi daje kompetenciju primjetiti da su Mirovni studiji zaista jedna od kvalitetnijih škola za osobni razvoj, koja te uz osobnu komponentu, itekako priprema i za onu koja će se preliti na društvo.

• Po meni bi cilj trebalo da bude da se polaznicama/icima dočara koje sve kockice treba da se slože da bi mir bio dugotrajan i čvrst. Mislim da ste to postigli.

• Svaka vam čast na organizaciji, predavačima, svim susretima online i uživo  i neumornom radu i trudu. U ovim sam 6 mjeseci jako narasla i približila sam se osobi koja želim biti - bez Mirovnih to ne bi bilo moguće! Neizmjerno sam zahvalna na svim poznanstvima i iskustvima koje smo prosle zajedno.