Centar za mirovne studije i ove je godine zajedno s Platformom za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL sudjelovao u pisanju Izvještaja o vladavini prava mreže Liberties i u konzultacijama Europske komisije za njihov mehanizam praćenja i Izvještaj o vladavini prava.

U izvještaju za Hrvatsku posebno smo istaknuli kako pritisci na odvjetnike i aktiviste, nesankcioniranje i nedostatak efikasnih istraga vezanih za nezakonita protjerivanja i zlostavljanje izbjeglica i drugih migranata dovode u pitanje vladavinu prava u Hrvatskoj.

Također, i ove smo godine upozorili kako se prostor za djelovanje civilnog društva kontinuirano sužava. I dalje, nakon šest godina, nije donesen Nacionalni plan za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva; financiranje organizacija civilnog društva, posebice onih kritičkih prema Vladi Republike Hrvatske, je vrlo ograničeno; pred udruge se stavljaju nerealni i i izrazito opterećujući administrativni zahtjevi, a institucinalni okvir za rad organizacija civilnog društva propada.

Uz to, u 2021. godini smo svjedočili širokoj kampanji širenja dezinformacija i blaćenja organizacija civilnog društva, kao i kriminalizaciji rada aktivista koji rade na zaštiti prava izbjeglica.

---
U priopćenju mreže Civil Liberties Union For Europe- Liberties,koja ima 19 organizacija članica diljem Europe, među kojima je i Centar za mirovne studije, ističe se da su u nizu država EU organizacije za ljudska prava zabrinute zbog normalizacije izvanrednih ovlasti u pandemiji, dok su sve autoritarniji režimi dodatno narušili demokratske standarde usred stalnih izazova koje donosi pandemija, navodi se u danas objavljenoj sveobuhvatnoj godišnjoj procjeni vladavine prava u Europi.  

Dvije godine nakon izbijanja pandemije Covida-19, čini se da vladini dužnosnici ne mogu ili ne žele odustati od restriktivnih pandemijskih ovlasti ili ih podvrgnuti uobičajenom mehanizmu demokratske provjere i ravnoteže, navodi se na 486. stranici izvješća Liberties-a. Budući da su provjere vlada u raznim zemljama već oslabljene neučinkovitim mehanizmima kontrole ustavnosti, ograničenim pristupom sudskoj kontroli, lošim javnim savjetovanjem i nepostojanjem neovisnih i učinkovitih tijela nadzora, skupine za ljudska prava zabrinute su da bi to moglo voditi progresivnom, dugoročnom smanjenju nadzora izvršne vlasti od strane parlamenta i civilnog društva.  

Liberties Rule of Law Report 2022 (Libertiesov izvještaj o vladavini prava 2022) najsveobuhvatnija je procjena stanja građanskih i medijskih sloboda, pravosuđa, okvira za borbu protiv korupcije i kontrole vlasti u Europi. Objedinjava ažurirane informacije dobivene od 32 organizacije za građanske slobode iz 17 zemalja: Belgije, Bugarske, Hrvatske, Češke, Estonije, Francuske, Njemačke, Mađarske, Irske, Italije, Nizozemske, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Španjolske i Švedske.

Zaključke i preporuke koje su navedene u izvješću razmatra i Europska komisija u svom vlastitom mehanizmu za praćenje i godišnjem Izvješću o vladavini prava, radi kojeg će dužnosnici obići Europu u predstojećim mjesecima.

Drugi ključni zaključci izvještaja su:  

• Mađarska i Poljska nastavile su kliziti u autoritarizam, ubrzavajući uništavanje demokratskih standarda preuzimanjem daljnje kontrole nad pravosudnim sustavom, civilnim društvom i medijima, dok su istovremeno smanjivale osnovna ljudska prava i poticale podjele okrivljavanjem migranata i drugih manjinskih skupina. Vrlo polarizirana Slovenija pati u ozračju neprijateljstva, nepovjerenja i duboke podijeljenosti, dok su, među ostalim problemima, istaknute osobe odgovorne za oduzimanje sredstava medijima, podnošenje zlostavljačkih tužbi i upućivanje prijetnji kritičkim glasovima. 
• Sloboda medija i civilno društvo bili su pod dodatnim pritiskom u nizu zemalja, dok su se novinari suočavali sa sve nesigurnijim radnim okruženjem, učestalijim verbalnim i fizičkim nasiljem nego prethodnih godina, uključujući od strane policije, kao i govorom mržnje na internetu i pravnim uznemiravanjem.
• Općenito, izvještaj pronalazi malo znakova napretka u pogledu vladavine prava. Većina vlada dopustila je stagnaciju postojećih problema. Razine korupcije općenito su ostale iste ili su se povećale, a u raznim je zemljama prijavljena zabrinutost zbog korupcije u upravljanju pandemijom i (zlo)upotrebi sredstava EU za oporavak. Organizacije civilnog društva i branitelji prava i dalje se suočavaju s verbalnim i fizičkim napadima, pravnim uznemiravanjem i kampanjama klevetanja, pogotovo oni koji se bave osjetljivim pitanjima kao što su prava vjerskih i etničkih manjina, LGBTQI+ osobe, zaštita okoliša i borba protiv policijskog nasilja. U nizu država zakoni i dalje nerazmjerno ograničavaju legitimnu slobodu govora. Zabilježen je oštar pad jednakosti žena i LGBTQI+ osoba u nizu zemalja, dok su diljem EU i dalje prisutni strukturna diskriminacija i rasizam. To uključuje rasno profiliranje i policijsku brutalnost te rašireno kršenje prava migranata, uključujući nasilna vraćanja i zlostavljanje. 
• S pozitivne strane, Liberties i organizacije članice primijetile su skromna poboljšanja u području pravosuđa u nekim državama članicama. Također, Estonija je pohvaljena jer je, ublažavanjem administrativnih pravila, podržala organizacije civilnog društva tijekom pandemije. Zabilježene su reforme pravosuđa i napredak u borbi protiv korupcije u Slovačkoj, dok Italija ulaže istinske napore da smanji zagušenje sudova i trajanje postupaka te poboljša svoj zatvorski sustav. Hrvatska je vlada također pohvaljena zato što je poduzela korake vezane uz regulaciju i promicanje profesionalnih i etičkih standarda za online medije.
  

 Balazs Denes, izvršni direktor Libertiesa, tvrdi: “Ovaj izvještaj ponovno se osvrće na opasno zamućene granice vezane uz izvanredne pandemijske ovlasti i upozorava na ubrzano odmicanje nekih država EU od vladavine prava. Europska komisija bi trebala pojačati svoje napore da ispravi te mrlje na demokraciji, radi Unije i rastućeg broja organizacija za nadzor i građana koji su marginalizirani, maltretirani i prevareni. Bilo je ispravno zaustaviti odlazak eura poreznih obveznika u džepove drugorazrednih autoritarnih režima u Mađarskoj i Poljskoj i trebala bi ići i dalje, pokretanjem strateških postupaka zbog povrede i, gdje je relevantno, aktivirati mehanizam uvjetovanosti u pogledu vladavine prava.”

Očekuje se da će Sud Europske unije 16. veljače potvrditi ovlasti Europske unije da uskrati financijska sredstva zemljama radi povrede vladavine prava. Komisija trenutno u slučaju Mađarske i Poljske blokira milijarde eura sredstava za oporavak od pandemije. 

Cijeli izvještaj pogledajte ovdje:

Više informacija pronađite i na stranici mreže Liberties.