Kroz dva panela predstavljene su aktivnosti i programi kojima je na dugoročan, inovativan i za buduće projekte primjenjiv način ostvaren cilj inkluzije mladih Romkinja i Roma kroz rad, umjetnost i kulturu.

Prvi panel - Inkluzija kroz rad

U prvom panelu koji je tematizirao uključivanje mladih Romkinja i Roma u tržište rada, predstavljen  je  pilot-Programa prakse i mentorske podrške, kojeg su 2020. proveli Centra za mirovne studije (CMS) te  Romska organizacija mladih Hrvatske (ROM HR). Taj program služio je kao oblik stručnog osposobljavanja i aktivističkog osnaživanja, a osmišljen kako bi se osnažilo mlade romske aktiviste i aktivistkinje za djelovanje u civilnom društvu, sve s ciljem unapređenje vlastitih zajednica s jedne strane i dugoročne provedbe stručnog osposobljavanja za rad i osnaživanje s druge strane.  Za vrijeme programa, praktikanti_ice radile su preko ugovora o radu na određenu te su za njihov rad dobili plaću što je bitno s obzirom na nepovoljnu socioekonomsku situaciju u kojoj se nalaze pripadnici romske nacionalne manjine pa tako i mlade Romkinje i Romi. Dodatno, zahvaljujući iskustvu provedbe ovog pilot-programa izrađen je model koji se može primjenjivati i za rad s  drugim marginalizirane društvenim skupinama. Stoga je objavljen i priručnik “Organizacija Programa prakse i mentorske podrške” koji prati sve faze takvih programa i sadrži praktične preporuke za provedbu ovakvih i sličnih oblika mentorstva i stručnog osposobljavanja.

Sara Lalić, programska voditeljica Centra za mirovne studije, koja je moderirala raspravu, istaknula je da recept za provođenje ovakvih programa ne postoji, ali da je svakako važno učiti iz iskustva drugih koji provode ovakve projekte. Jedna od autorica priručnika, Sandra Kasunić, istaknula je da je temeljna ideja priručnika bila potaknuti druge organizacije za provedbu sličnih programa te dati konkretne savjete što učiniti u pojedinim fazama od osmišljavanja do follow-upa, npr. od teorije osnaživanja, preko pravnog uređenja ovakvog oblika rada do stvaranja održive komunikacija i suradnje koja traje i nakon završetka programa. 

Svoje iskustvo sudjelovanja u Programu na panelu su podijelili_e i praktikanti_ce i Rosa Oršuš iz ROM HR-a te Jovan Petrović i Elizabet Takač iz Romskog resursnog centra Darda (RRC Darda). Rosa Oršuš, koja je upravo završila Pravni fakultet, ispričala je kako ju je ovaj program osnažio i ohrabrio za daljnji rad. Rosa je u sklopu svoj praktičnog rada pokrenula online kampanju za uključivanje mladih Romkinja i Roma u srednje strukovno obrazovanje.

Jovan Petrović koji je nakon ovog programa dobio posao u Romskom resursnom centru istaknuo je da mu je ovaj program promijenio život, a kao još jedna uspomena na Program ostao je i blog koji tematizira stradanje Romkinja i Roma za vrijeme Drugog svjetskog rata - Samudaripen - kojeg je započeo u sklopu provedbe vlastitog mini-projekta. Elizabet Takač, koja je svoju praksu radila u Centru za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek (CZMOS), podijelila je kako je početni strah od mogućeg manjka predznanja vrlo brzo zamijenila podrška i osnaživanje mentorice. Nakon programa, Elizabet je uključena u daljnji rad CZMOS-a  poput dodjele Mirovne nagrade Kruno Sukić i time postala integralan dio organizacije.

Njena mentorica Natalija Havelka iz CZMOS-a, organizacije koja se bavi direktnim radom s osobama iz marginaliziranih skupina te pruža besplatnu pravnu pomoć, pojasnila je kako su se za mentorstvo uključili  kako bi podržali ovakav program, ali i da dobiju mogućnost da u svoj tim dobiju osobu koja prima plaću, ali izvana. Dobili su novu članicu tima i povezali se dublje s romskom populacijom, što im je iznimno važno jer su u okolici Osijeka brojna romska naselja. Takve pozitivne dugoročne posljedice priželjkivale su organizatorice kada su  osmišljavale program, a vodile su se podacima istraživanja koji su pokazali koje su  županijama s relativno većim udjelom romske populacije. Nadalje bilo je važno uzeti u obzir rodnu i obrazovnu dimenziju. 

Svoje zadovoljstvo ovim programom pokazao je i Siniša-Senad Musić iz ROM HR-a, čija je vizija bila u što većoj mjeri otvoriti i usmjeriti rad udruge na mlade, djecu i žene, a glavna područja da budu obrazovanje i mladi. Upravo su se kroz ovaj Program mlade Romkinje i Romi dodatno angažirali i kapacitirali za kreiranje politika za Rome i politika za mlade. Uz to, zahvaljujući Programu ROM HR-u se znatno povećalo članstvo i vidljivost čime je ova udruga višestruko uspjela izgraditi kapacitete za daljnji rad.

Cijeli panel završen je s preporukom da se potencijali ovog i sličnih programa prošire i na rad s drugim društvenim skupinama, ali i u drugim sektorima. Upravo su individualno mentorstvo i osnaživanje ključni aspekti ovakvih programa. Uz to, naglašeno je kako ovakav program nije osmišljen  isključivo za civilno društvo, već bi ga i institucije mogle provesti kako bi osigurale ljudska prava i prava nacionalnih manjina na konkretan i uspješan način. Povrh toga, mogle bi ovakve kvalitetne i uspješne modele uzeti u obzir pri izradi nacionalnih strategija i akcijskih planova. Naime, uspješnost programa dokazuje činjenica da su gotovo svi mladi po završetku programa nastavili s daljnjim školovanjem, pronašli posao (što unutar i što van civilnog sektora) ili se aktivno uključili u rad (romskog) civilnog društva.  

Drugi panel - Inkluzija kroz kulturu i umjetnost

Uključivanje mladih Romkinja i Roma na tržište rada važno je polazište za ostvarenje svakog pojedinca_ke u društvu – biti zaposlen i „zarađivati za život“ znači ostvarivati vlastite potrebe za domom, obrazovanjem, ali i zabavom i provođenjem slobodnog vremena što obično znači konzumaciju društveno-kulturne ponude prema našem ukusu, ali i sudjelovanje u kulturno-umjetničkim sadržajima. Pozitivne primjere uključivanja mladih Romkinja i Roma kroz polje umjetnosti i kulture predstavili smo stoga na drugom panelu. 

Predstava “POGLEDAJME” koja postoji već šest godina i koja je dobila Nagradu hrvatskog glumišta za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti i koja se posljednjih nekoliko mjeseci prikazuje po gradovima diljem Hrvatske u sklopu Tjedana jednakosti koje organiziraju CMS, ROM HR i Arterarij, jedan je od svijetlih primjera uključivanja kroz umjetnost te je njezin cilj od početka bio da o Romima govore upravo Romi. Umjetnost je izvrstan medij za progovarati o društvenim nejednakostima, istaknuo je Romano Nikolić autor predstave “POGLEDAJME”, jer emocije koje predstava potiče kod gledatelja_ica su ono što na iznimno intiman i univerzalan način dira sve osobe i što možda više od bilo kakvih drugih projekata može potaknuti osobe na razmišljanje, na motivaciju i ponašanje u skladu s emocijama koje su izazvale društveno značajne teme predstavljene kroz kazališnu formu. Nadalje, naglasio je kako je njegov najveći strah bio upravo način na koji stvoriti predstavu koja se bavi Romkinjama i Romima, a bez da je sam pripadnik romske nacionalne manjine. No, vodeći se pristupom da u osmišljavanje predstave uključi Romkinje i Rome omogućio je participativan proces, a koji je zasigurno ključan dio razloga što je predstava izvrsno prihvaćena.   

U njoj su kao glumci amateri uključeni Siniša-Senad Musić, u ranijim izvedbama Sindirela Bobarić i Melanija Mešić, a u najnovijoj Severina Lajtman, i svi su oni u predstavu unijeli dio svojih životnih priča. Mlada glumica Severina Lajtman, učenica Privatne umjetničke gimnazije i stipendistica Zaklade Solidarne, napomenula je da joj je ova predstava omogućila da stane na pozornice brojnih gradova i da spoji ljubav prema glumi s aktivizmom kojeg prakticira kroz ROM HR Također, kroz predstavu dobila je mogućnost da progovori o nejednakostima i predrasudama s kojima se suočava romska nacionalna manjina. 

Marina Horvat, glumom i sviranjem harmonike, čime se bavi od djetinjstva, sudjelovala je u nedavnoj predstavi “Imamo li izbora?” izvedenoj kroz Forum teatar. Nadalje, predstavila je i rad RoUm-a, prvog romskog socijalnog poduzeća u Hrvatskoj. RoUm je centar za spašavanje odbačenih predmeta, gdje se Romi i umjetnici okupljaju kako bi metodom nadciklaže (engl. upcycling) od otpada stvorili unikatne predmete za dizajn interijera. Upravo tim radom stvara se prostor za kreativnost, a predmeti nastali u sklopu RoUm-u na prodaju, čime se podržava rad ovog društvenog poduzeća. 

Bubnjar i aktivist Mirsad Dalipi naglasio je kako je za njega bavljenje glazbom značilo priliku za uključivanje u društvo. Značaj glazbe je poseban za one osobe koje jesu talentirane, a koje formalni obrazovni sustav zbog svojih rigidnih okvira neće nikada uključiti, istaknuo je i dodao da to može biti način na koji osobe nađu sebe i kroz koje sve osobe pa tako i Romkinje i Romi mogu pronaći svoj profesionalni put.

Jedan od dugovječniji programa uključivanja mladih Romkinja i Roma kroz kulturu je Foto-video klub Kutina, kojeg je predstavila Marijana Kapetanović, ističući da je tehnička kultura za sve. U svoj rad uključuju marginalizirane skupine u društvu, a posebno djecu iz romske nacionalne manjine. U suradnji s njima nastao je i audio-vizualni rječnik koji je dio Romske knjižnice u nastajanju - aktivnosti koja se provodila u suradnji s osnovnim i srednjim školama u Kutini. 

Podrška koju mogu dati organizacije civilnog društva, ali i društvo u cjelini, a koja ne treba biti primarno uvjetovana stupnjem formalnog obrazovanja već interesom, predznanjem i potrebama, bi trebala omogućiti mladim Romima i Romkinjama izgradnju kompetencija koje mogu stjecati kroz rad i direktnim iskustvom. Uz to, takav rad bi trebao uključiti mlade u  osmišljavanje i provedbu projekta od najranijeg mogućeg trenutka. Također, iako su mnogi programi usmjereni na pojedine društvene skupine, trebamo težiti i ka tome da zajedno izrađujemo programe koji su interkulturalni i koji stavljanju naglasak na ono što nas povezuje poput zajedničkih interesa, ističu panelisti.  

Snimku konferencije možete pogledati na YouTube kanalu Centra za mirovne studije!

Ovaj je članak izrađen uz financijsku podršku Grada Zagreba. Sadržaj ovoga članka u isključivoj je odgovornosti Centra za mirovne studije i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Grada Zagreba.