Osiguravanje pristupa javnim uslugama za starije osobe u današnjim digitalnim društvima
Javne usluge u online formatu mogu primjerice, olakšati dobivanje socijalnih naknada ili pronalaženje informacija. Međutim, starije osobe često nemaju potrebne digitalne vještine da ih koriste što predstavlja potencijalnu prepreku ostvarenju njihovih temeljnih prava te ih može dovesti u nepovoljan položaj rizika od isključenja iz digitalnih društava današnjice, navodi se u izvještaju Agencije EU za temeljna prava (FRA). Države članice EU moraju svim svojim građanima osigurati jednak pristup javnim uslugama pa bi tako i starije osobe trebale moći birati kako će pristupati javnim uslugama i dobivati podršku za učenje digitalnih vještina.
Činjenica je da je u stalnom porastu stanovništvo Europe koje stari, a da naša društva postaju sve digitaliziranija. Mnoge javne usluge dostupne su online, a mnoge su u postupku digitalizacije. Međutim, podaci na razini EU pokazuju da samo jedna od četiri osobe u dobi od 65 do 74 godina posjeduje barem osnovne digitalne vještine. Dakle, u našim digitalnim društvima starije osobe mogu lako biti lišene temeljnih prava, kao što je primjerice pristup zdravstvenoj skrbi ili mirovinama radi neposjedovanja osnovnih digitalnih vještina.
Izvještaj Agencije EU za temeljna prava „Temeljna prava starijih osoba: osiguravanje pristupa javnim uslugama u digitalnim društvima” pokazuje da zakonodavstvo u državama članicama EU ne priznaje uvijek rizik od digitalne isključenosti, a zakoni i dalje ne uklanjaju prepreke s kojima se starije osobe mogu suočiti prilikom pristupa digitaliziranim javnim uslugama.
Kako bi osigurale pristup javnim uslugama za sve, države članice EU trebale bi poraditi na osiguravanju:
- Jednak pristup – pristup javnim uslugama, kao što su primjerice mirovine ili socijalne naknade, temeljno je pravo svih ljudi, a kako se sve više ovih usluga digitalizira, države članice bi trebale garantirati jednak pristup svima, uključujući i starijim osobama.
- Puno sudjelovanje – starije osobe uglavnom nisu uključene u dizajn i razvoj digitalnih usluga. Država članice EU bi trebale osigurati uključivanje starijih osoba u dizajn digitalnih javnih usluga kako bi se zadovoljile njihove potrebe.
- Nove digitalne vještine – nemaju svi potrebne vještine ili resurse za korištenje digitalnih alata. Kako bi se izbjegla digitalnu isključenost, države članice EU bi trebale u većoj mjeri koristiti fondove EU kako bi pomogle starijim osobama u povećanju razine digitalne pismenosti.
- Borba protiv "ageizma" odnosno, diskriminacije temeljem starosne dobi – diskriminacija temeljem starosti između ostalog utječe i na volju i sposobnost ljudi da počnu koristiti modernu tehnologiju. Države članice bi trebale poticati vršnjačko učenje, unutargeneracijsku obuku i izbjegavati jezik koji je diskriminatoran na temelju starosti.
- Uključivo prikupljanje podataka – trenutačno ne postoje podaci za cijelu EU o digitalnoj pismenosti osoba starijih od 74 godine, iako će ta skupina predstavljati 20% stanovništva EU do 2050. godine. Potrebno je sustavno započeti prikupljati podatke o ovoj dobnoj skupini.
Ovaj izvještaj se oslanja na podatke iz ankete o temeljnim pravima koju su proveli Eurostat i Agencija EU za temeljna prava.
“Pristup javnim uslugama temeljno je pravo. Ali postoji opasnost da digitalna transformacija zaboravi starije osobe. Moramo premostiti digitalni jaz, poboljšati digitalnu pismenost i osigurati da i starije osobe imaju koristi od tehnološkog napretka.” Citat direktora Agencije EU za temeljna prava Michaela O’Flahertyja.
Cjelovit izvještaj je dostupan na web stranici Agencije EU za temeljna prava, a istraživanje za Hrvatsku koje je provela organizacija BaBe je dostupno na poveznici.
