Podaci o nasilju motiviranom predrasudama i mržnjom u 2022. godini
Povodom Međunarodnog dana tolerancije 16. studenoga 2023. godine, objavljena je statistika nasilja motiviranog predrasudama i mržnjom za 2022. godinu koju prikuplja Ured za demokratske institucije i ljudska prava pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OSCE-ODIHR).
46 država članica OESS-a dostavilo je ODIHR-u podatke o zločinima iz mržnje za 2022. godinu. 40 država članica je dostavilo samo statistiku, dok je 29 dostavilo statistiku razvrstanu prema motivima nasilja odnosno, tipu predrasuda.
Službene brojke nadopunjuju izvješća o incidentima motiviranim mržnjom od 113 organizacija civilnog društva, koje pokrivaju 46 država članica OESS regije. Radi se o dodatnih 8106 incidenata motiviranih mržnjom i predrasudama, a koje su uz civino društvo zabilježili i dostavili iz Svete Stolice, misije UNHCR-a i OESS-a.
“Zločini iz mržnje posebno su štetni jer ciljaju žrtve jednostavno zbog toga što jesu”, rekao je Matteo Mecacci, direktor ODIHR-a na javnom predstavljanju baze. “Potrebni su veći napori vlasti da prepoznaju motivaciju koja je u pozadini ovakvog nasilja i u skladu s tim da procesuiraju zločine iz mržnje. Na taj način, prepoznavanjem utjecaja takvih zločina na žrtve, povećava se njihovo povjerenje u kaznenopravni sustav.”
Kada se zločini iz mržnje istražuju i procesuiraju kao takvi, žrtve i njihove zajednice dobivaju jasnu poruku da njihovi napori da prijave napade motivirane mržnjom nisu uzaludni i da će kaznenopravni sustav osigurati naknadu za prouzročenu štetu. Bez učinkovitog kaznenog progona i istrage slučajeva zločina iz mržnje, napadnute skupine prepuštene su da same rješavaju utjecaj mržnje i nasilja na zajednicu, što potkopava povjerenje u vlast a što potencijalno uzrokuje širu društvenu nestabilnost.
Podaci za Hrvatsku dostupni su na ovoj poveznici.
Ključni zaključak ODIHR-a je taj da ova institucija prepoznaje napore domaćih institucija da redovito prijavljuje informacije i podatke o zločinima iz mržnje. Međutim, na temelju dostupnih informacija, primjećuje se da evidencija i statistika zločina iz mržnje ne razlikuju dovoljno zločine iz mržnje od drugih zločina. Osim toga, ODIHR primjećuje da bi Hrvatska imala koristi od aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti i izgradnje kapaciteta službenika u pravosuđu za rješavanje zločina iz mržnje. Nadalje, ODIHR je spreman podržati Hrvatsku u ispunjavanju relevantnih obveza pružanjem sveobuhvatnih resursa i podrške u području bilježenja zločina iz mržnje i prikupljanja podataka, kao i pružanjem dodatnih resursa i podrške u izgradnji kapaciteta za policiju, tužiteljstvo i pravosuđe, a što se nadamo da će institucije objeručke prihvatiti.
