Konferencija je okupila predstavnike/ce institucija koje se bave suzbijanjem diskriminacije, u prvom redu Ured pučkog pravobranitelja te brojne predstavnike/ce organizacija civilnog društva iz Hrvatske te zemalja regije - Srbije i Bosne i Hercegovine.

Napravljena je analiza stanja:
- u svim promatranim zemljama postoje neki zajednički izazovi u prvom periodu provedbe novih zakona o suzbijanju diskriminacije;
- malo je sudske prakse u području suzbijanja diskriminacije;
- nedostatna statistika - treba odrediti središnje mjesto pohranjivanja podataka, usuglasiti metodologiju praćenja i obratiti pažnju na povjerljivost podataka;
- generalno je slaba informiranost građana o zakonskom okviru, a posebno tijelima za suzbijanje diskriminacije te ulozi umješača;
- postoje strukturni problemi u državnome aparatu koji perpetuiraju diskriminaciju (BiH, izborni zakon);
- potrebna je sustavnija i kontinuirana veza između civilnoga sektora i središnjeg državnoga tijela za suzbijanje diskriminacije, ali je potrebna i aktivnija uloga OCD u ovome području (udružna tužba, umješač i ostale policy aktivnosti);
- postoji veza između Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći i Zakona o suzbijanju diskriminacije (mali broj korisnika Zakona o BPP i time manji broj tužbi za diskriminaciju s obzirom na marginalizirane skupine koje su najčešće objekt diskriminacije). Preporučuju se izmjene postojećih Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći;
- problematičnost konzultacijskog procesa u Izmjenama i dopunama zakona o suzbijanju diskriminacije: relevantni dionici, kao što je Ured pučkoga pravobranitelja, nisu informirani o tome u kojoj je fazi dorada zakona o suzbijanju diskriminacije, a sastanci povjerenstva za izmjene i dopune zakona nisu nastavljeni;
- u slučaju hrvatskoga Zakona o suzbijanju diskriminacije prepoznati su sljedeći problemi koji mogu biti predmet izmjena: neodređenost nekih od osnova diskriminacije - potrebno definiranje i ostavljanje liste otvorenom; velik broj iznimaka te problematičnost nekih od njih ( 8,9, 10), dok neke nedostaju (npr. progresivno oporezivanje); postoji praznina između kaznenoga zakonodavstva i Zakona o suzbijanju diskriminacije, nepostojanje sankcije u svim slučajevima kada se ne odgovara/ne dostavljaju podaci Pučkome pravobranitelju;
- u slučaju provedbe hrvatskoga Zakona o suzbijanju diskriminacije iz izvješća Pučkoga pravobranitelja, kao i izvještaja OCD, razvidno je da su dominantne osnove diskriminacije u proteklome razdoblju: spol, invaliditet i etnicitet.

Diskutirano je o koracima koji će se poduzeti / preporuke:
- Kuća ljudskih prava i HPC će, u suradnji, organizirati dodatnu edukaciju s pravnim ekspertima za OCD, a na temu udružne tužbe i umješača;
- Kuća ljudskih prava u suradnji s organizatorima konferencije, prikupit će podatke o svim projektima koje se u području suzbijanja diskriminacije trenutno u Hrvatskoj provode od strane aktera civilnoga društva i organizirati inicijalni sastanak, kako bi se aktivnosti bolje koordinirale;
- Kuća ljudskih prava Zagreb, Kuća ljudskih prava Sarajevo i Helsinški komitet Srbije zajedničkim će se priopćenjem obratiti javnosti i relevantnim institucijama na temu uspostavljanja kontinuirane suradnje u području suzbijanja diskriminacije. Kuća ljudskih prava Sarajevo već priprema projekt u kojem će navedene organizacije raditi kao partneri;
- pozivaju se OCD da što više koriste Zakon o suzbijanju diskriminacije, posebno mogućnost udružne tužbe. Udružne tužbe je važno podizati, iako nismo 100% sigurni da će proći, a sve kako bi se razvila sudska praksa. Također se preporuča istovremeno podnošenje i privatne i udružne tužbe. Prilikom podizanja tužbi važno je pozivati se na prakse ECHR i ECJ. U tom smislu potrebno je prevoditi presude ECHR, tj. apelirati na Ministarstvo pravosuđa da se iste brže prevode, makar u nekoliko prvih dana nakon presude da se prevede sažetak presude;

- Udruge koje žele podizati udružne tužbe trebale bi u svoje Statute ugraditi aktivnost „zaštita prava na jednako postupanje" kako tužbe ne bi bilo odbačene iz formalnih razloga;

- organizatori konferencije uputiti će službeni dopis nadležnim tijelima kako bi saznali u kojoj su fazi izmjene i dopune Zakona o suzbijanju diskriminacije te pozvali na otvaranje procesa donošenja Zakona svim zainteresiranim dionicima.

Zaključci oko suradnje OCD sa Uredom Pučkog pravobranitelja:

Suradnja središnjih tijela za suzbijanje diskriminacije i OCD:

Suradnja između središnjega tijela za suzbijanje diskriminacije, posebnih pravobraniteljstava i OCD može se odvijati i treba nadalje razvijati na sljedećim razinama: suradnja i razmjena informacija o konkretnim individualnim slučajevima, razmjena opisa slučajeva i studija slučajeva, aktivnosti na policy razini (edukacije, zagovaranje, osvješćivanje javnosti), ukazivanje na diskriminatorne odredbe zakona i propisa, kao i diskriminatorne prakse, vođenje statistika o slučajevima diskriminacije;

U vezi s vođenjem statistike o slučajevima diskriminacije, potrebno je izraditi zajednički protokol/obrazac za praćenje prijava u adekvatno kapacitiranim OCD i PP. U tu će svrhu Centar za ljudska prava organizirati zajednički sastanak OCD, sindikalnih središnjica, HUP i Ureda PP te posebnih pravobraniteljica;

Rezultat toga rada - zajednički obrazac praćenja slučajeva diskriminacije - bit će distribuiran regionalnim sudionicima/ama konferencije;

Predloženo je također, u hrvatskome slučaju, da se nekim od zakona riješi uloga Pučkoga pravobranitelja kao središnjega tijela u suzbijanju diskriminacije i kao umješača - sui generis, čime bi se osiguralo stvaranje baze podataka (sustava obavješćivanja) svih slučajeva na sudovima, te informacija u kojoj je fazi slučaj.

U prilogu možete preuzeti zaključke / preporuke u .pdf formatu (512 KB).