Židovi u Europi se još uvijek suočavaju s visokom razinom antisemitizma
Antisemitizam i dalje postoji u Europskoj uniji, pogađajući Židove kako u fizičkoj svakodnevici, tako i u online svijetu. Zabrinutost za sigurnost i česta uznemiravanja prisiljavaju mnoge da sakriju svoj identitet. Ovi alarmantni uvidi dolaze iz najnovijeg istraživanja Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA). Europska unija i neke njezine države članice uvele su mjere i akcijske planove za borbu protiv antisemitizma. Države članice EU moraju nastaviti graditi na tim naporima kako bi osigurale da Židovi mogu živjeti svoje živote dostojanstveno, slobodni od mržnje i straha, a što je posebno važno s obzirom na utjecaj kojeg trenutni sukob na Bliskom istoku ima na židovske zajednice u Europi.
Treće istraživanje Agencije EU za temeljna prava o diskriminaciji i zločinima iz mržnje protiv Židova u EU otkriva njihova iskustva i percepcije antisemitizma te ukazuje na prepreke s kojima se suočavaju kada otvoreno žive židovski identitet.
Istraživanje prethodi napadima Hamasa 7. listopada 2023. godine i vojnom odgovoru Izraela u Gazi. Međutim, izvještaj uključuje informacije o antisemitizmu koje su nedavno prikupile židovske organizacije. Židovi su doživjeli više antisemitiskih incidenata od listopada 2023. godine, a neke organizacije izvještavaju o porastu od više od 400%.
Rezultati istraživanja ukazuju na:
- Rastući antisemitizam: 80% ispitanika osjeća da je antisemitizam ojačao u njihovoj zemlji u pet godina prije istraživanja.
- Visoke razine antisemitizma online: 90% ispitanika susrelo se s antisemitizmom online u godini prije istraživanja.
- Antisemitizam u javnoj sferi: u godini prije istraživanja, 56% ispitanika susrelo se s antisemitizmom u svakodnevici i to od ljudi koje poznaju. 51% ispitanika susrelo se s antisemitizmom u medijima.
- Uznemiravanje: 37% ispitanika navodi kako su bili uznemiravani u godini prije istraživanja zato što su Židovi. Većina ih je više puta doživjela uznemiravanje. Antisemitsko uznemiravanje i nasilje uglavnom se događaju na ulicama, u parkovima ili trgovinama.
- Zabrinutost za sigurnost: Većina ispitanika brine o vlastitoj (53%) i sigurnosti svoje obitelji (60%). Tijekom godina, istraživanje Agencije pokazuje da antisemitizam raste u vremenima napetosti na Bliskom istoku. U ovom istraživanju, 75% osjeća da ih ljudi smatraju odgovornima za postupke izraelske vlade jer su Židovi.
- Skriveni životi: 76% povremeno skriva svoj židovski identitet, a 34% izbjegava židovske događaje ili mjesta jer se ne osjećaju sigurnima. Kao reakciju na antisemitizam online, 24% izbjegava objavljivanje sadržaja koji bi ih identificirao kao Židove, 23% kaže da su ograničili sudjelovanje u online raspravama, a 16% smanjilo korištenje određenih platformi, web stranica ili usluga.
Europska unija i države članice uvele su mjere protiv antisemitizma, što je dovelo do određenog napretka. To uključuje prvu strategiju za borbu protiv antisemitizma i akcijske planove u nekim zemljama Unije. Dodatno, izvještaj predlaže konkretne korake za unapređenje:
- Praćenje i adekvatno financiranje strategija i akcijskih planova protiv antisemitizma: uključuje usvajanje planova u onim zemljama EU koje ih nemaju te razvijanje pokazatelja za praćenje napretka.
- Osiguravanje sigurnosti židovskih zajednica: države članice EU trebaju više ulagati u zaštitu Židova i blisko surađivati s pogođenim zajednicama.
- Borba protiv antisemitizma online: kako bi se pridržavale unijinog Zakona o digitalnim uslugama, online platforme moraju rješavati i uklanjati antisemitski sadržaj na mreži. Također, platforme trebaju bolje istraživati i procesuirati ilegalni antisemitski sadržaj.
- Poticanje prijavljivanja i poboljšanje evidentiranja antisemitskih incidenata: vlasti trebaju pojačati napore za podizanje svijesti o pravima među Židovima, poticati ih da prijavljuju antisemitske incidente i poboljšati evidentiranje takvih incidenata. Veće korištenje prijavljivanja putem trećih strana i anonimnih prijava moglo bi pomoći.
Istraživanje Agencije obuhvaća države: Austriju, Belgiju, Češku, Dansku, Francusku, Njemačku, Mađarsku, Italiju, Nizozemsku, Poljsku, Rumunjsku, Španjolsku i Švedsku, gdje živi oko 96% procijenjene židovske populacije Europske unije. Gotovo 8.000 Židova starijih od 16 godina sudjelovalo je u online istraživanju od siječnja do lipnja 2023. godine. Ovo je treće istraživanje nakon istraživanja iz 2013. i 2018. godine.
Direktorica Agencije EU za temeljna prava Sirpa Rautio izjavila je:
"Europa svjedoči valu antisemitizma, djelomično potaknutom sukobom na Bliskom istoku. Ovo ozbiljno ograničava mogućnost Židova da žive sigurno i dostojanstveno. Moramo nadograđivati postojeće zakone i strategije kako bismo zaštitili zajednice od svih oblika mržnje i netolerancije, online i offline. U sve polariziranijem društvu, hitno trebamo širiti poruku tolerancije i osigurati poštivanje temeljnih prava i sloboda za sve."
Centar za mirovne studije je dio multidisciplinarne istraživačke mreže FRANET Agencije za temeljna prava zajedno s organizacijama BaBe - Budi aktivna. Budi emancipiran. i Kućom ljudskih prava Zagreb od 2014. godine.
