Vrijeme ne radi u korist javnih prostora

Nakon odlaska JNA Zadar je u prostorima bivših vojarni dobio rezervu dvostruko veću od Poluotoka - prostora stare gradske jezgre, istaknula je dipl.ing.arh. Nives Kozulić, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Zadarske županije. 

- Poluotok ima oko 37 hektara  a bivši vojni prostori  73,74 hektara od čega je za 50% već određeno što će tamo biti. Ti projekti nisu realizirani u potpunosti, ali se objekti koriste za javne namjene. Već 1989. je bilo izvjesno da vojska napušta gradske prostore. Tada su zone vojarni, koje su za nas uvijek ranije bile crne fleke i uopće nismo imali uvida u to što se tamo događa, i koje su bile kočnica u urbanom razvoju, odjednom postale prednost jer smo s obzirom na širenje grada, i to nekontrolirano širenje  bespravnom izgradnjom koja se u tom vremenu događala, jednostavno ostali bez prostora. Dogodilo se da su nam te vojarne, koje su centru urbanog tkiva, postale rezerva za javne prostore. Mi smo ih Generalnim urbanističkim planom (GUP) predvidjeli za centralno-mjesne funkcije, za javne sadržaje koji u gradu nedostaju. Taj plan se kasnije pretočio u Prostorni plan uređenja grada Zadra. 1994. i 1995. godine smo krenuli u snimanje naših vojarni, prvenstveno u bivšim vojarnama Stjepana  Radića i Franka Lisice koje su bile nedevastirane i odmah su se mogli koristiti. Vojarne su, međutim, doživjele tako potpunu devastaciju da mi je o tome neugodno i pričati. Kroz Prostorni plan smo stvorili preduvjete da se ti prostori mogu prenamijeniti, ali vrijeme ne radi u korist  javnih prostora zato što je DUUDI, kao i prije toga AUDIO, agencija  koja jednostavno vrednuje zemljište i jasno je da će željeti što bolje ga komercijalizirati. Planom  smo nastojali to zaustaviti i reći da želimo javne prostore, rekla je Kozulić koja je u ukratko prezentirala aktualnu i buduću namjenu bivših vojarni i vojnih objekata u Zadru. 

Kao posebnu vrijednost istaknula je privremeno korištenje zgrada u bivšim vojarnama  - onoj Stjepana Radića (5,60 hektara) za koju će se tek budućim urbanističkim planom uređenja odrediti konačni sadržaji, i bivšoj vojarni Franka Lisice (14.29 hektara) u kojoj bi, prema riječima voditeljice Ureda za strukturne fondove i razvoj Sveučilišta u Zadru prof. Tamare Glušić, 2018. trebale biti stavljene u funkciju prve četiri zgrade novog sveučilišnog kampsua. 

 

Planirane javne funkcije, dogodili se trgovački centri 

- Detaljnim planom za prostor bivše vojarne Ante Banine (18,42 hektara), gdje se nalazi Sportski centar Višnjik, tek će se vidjeti koji još sportski programi gradu trebaju, što će biti s atletskom stazom i kakvo nogometno igralište je potrebno. Nadamo se skorom useljenju Centra za rehabilitaciju i odgoj djece i mladih s posebnim potrebama „Mocire“ izgrađenom na prostoru gdje su bili bunkeri (1.94 hektara). Na Smiljevcu (7,65 hektara) je realizirana poticana stanogradnja (POS), Crvene kuće  (5,42 hektara) su također namijenjene za stambenu izgradnju. Barutanu (7,49 hektara), prostor kojeg je vojska koristila kao skladište oružja, rezervirali smo za sportsku zonu, a malu zonu  uz Ulicu Hrvatskog sabora  za javna poduzeća i rekreacijsku zonu. Na prostoru takozvane Konjušnice (3.73 hektara ) sagrađeni su trgovački centri. Bilo je zamišljeno da tu budu centralno-mjesne funkcije, ali naselje Bili Brig se, kao usmjerena stambena izgradnja, nikad nije uspio dovršiti zbog toga to je došlo vrijeme kad je privatno vlasništvo postalo svetinja i bilo je gotovo nemoguće osigurati javne prostore. Dogodili su se ti centri, rekla je Kozulić navodeći kako je prostor Ravnice (5,56 hektara)  „u urbanističkom  i prostornoplanskom smislu izuzetno potentna zona i značajan zglob između stare jezgre i novog Zadra“. 

Nezavisna kultura želi bivšu vojnu menzu, „Zdanje“ bivšu kuhinju  

Riječ je o prostoru  o kojem se u Strategiji razvoja Grada Zadra 2013. -2020., objavljenoj 2013., navodi kako je tamo previđena rekonstrukcija povijesnih kanala, te izgradnja garaže, kazališta, kongresnog centra, hotela, centara za kazališnu i glazbenu umjetnost. Upravo su nedavne najave arhitektonskih zahvata na ovom području od strane zadarskog gradonačelnika Božidara Kalmete i ponukale Savez udruga “Centar nezavisne kulture” i zagovaračku platforma “Okret Potpora” da na tribini pismom apeliraju na gradske vlasti da hitno riješe status Saveza udruga „Centar nezavisne kulture“ koji privremeno djeluje u prostoru Starog kazališta lutaka, zgrade koja ne samo što se nalazi na području koji će biti obuhvaćen Detaljnim urbanističkim planom područja Ravnica, nego je i predviđena za rušenje zbog čega je, kako podsjećaju u svojem apelu, Gradu Zadru već predloženo da se Centar uspostavi u prostoru, danas zapuštene, bivše vojne menze ispod dvorane „Višnjik“, a u kojoj je po DPU-u sportskog centra „Višnjik“ predviđen hotel za sportaše u čiju skoru realizaciju u Savezu ne vjeruju. 

-U ovom trenutku postoji nakana o preseljenju uprave dvorane u tu zgradu što je po našem mišljenju također upitno. Pitanje je da li je taj prostor prevrijedan da bi se u njemu napravili uredi, a ako bi se i išlo u taj zahvat, kada bi se to dogodilo? Svi zajedno svjedoci smo toliko drugih primjera koji već desetljećima čekaju uređenje za određene svrhe, a stoje i propadaju umjesto da se dodijele nezavisnom kulturnom sektoru na korištenje. Dodjelom bivše vojne menze na Višnjiku zadarskim udrugama za uspostavljanje „Centra nezavisne kulture“ grad Zadar bi dobio svojevrsnu bazu u izvedbenom smislu u kojem bi se nezavisna kulturna scena mogla napokon početi razvijati na pravi način. S obzirom na brojnost zadarskih udruga i njihove funkcionalne potrebe za prostorom logički se nameće decentralistički pristup u rješavanju zbrinjavanja scene i menza na Višnjiku kao prva u nizu bi bila idealan „kamen temeljac“,  navodi se u apelu pročitanom na tribini. 

Zgradu bivše kuhinje u nekadašnjoj vojarni Stjepana Radića, istoj onoj vojarni u kojoj je smještena Gradska knjižnica koje je bila mjesto održavanje ove tribine, za svoje aktivnosti želi Udruga za promicanje urbane kulture „Zdanje“. Oni je i danas koriste kao skejt park, no bez prave gradske dozvole. 

-Tamo smo napravili sizifov posao, ulažemo naš novac, čistimo jednom tjedno. Čuo sam da će se tamo raditi Centar za socijalnu skrb, zanima nas što je s tom zgradom?, pitao je član udruge Ante Buterin kojem je Kozulić odgovorila kako joj je „drago da je netko počeo koristiti, makar i bespravno, jer je i to doprinos u korištenju tog prostora“.  

 

Sačuvati pistu u Šepurinama

Kozulić je, međutim, smeta kada se u javnosti govori kako građani s planovima za bivše vojarne, ali i druge prostore, nisu upoznati, a izražava i neslaganje s planovima grada Nina po kojima bi bivša vojarna u Šepurnama postala turistička zona. 

- Sva prostornoplanska  dokumentacija ide na javni uvid. Sad je to uvijek i na internetu  i tko želi sudjelovati i nešto reći o tome  - može. Međutim, znate tko dolazi na javne uvide? Onaj koji ima svoj osobni interes, oni koji imaju svoju parcelu i to nije samo hrvatska posebnost. Za javno se samo kritizira;  svi žele put, svi žele zelene površine, ali nitko ne želi dati svoj metar  parcele. Danas  se to više i ne daje, nego jedinica lokane samouprave to itekako plaća. Kakav mi, kao građani, imamo odnos prema tim prostorima? Zona Šepurine ima 50-tak hektara, na njoj je bio vojni aerodrom. To je  danas sve potpuno devastirano, a bilo je u funkciji kad je vojska to napustila. Sada se želi da tamo budu apartmani, da tu bude turističko naselje što znači da pista i hangari trebaju nestati. U izmjeni je Prostorni plan Zadarske županije i nadam se da ćemo njime uspjeti sačuvati tu pistu i da će tamo biti sportski aerodrom koji će bio u funkciji turizma kao dio ponude, istaknula je. 

Bager i lopata početkom godine?

Useljenje u prve četiri zgrade novog sveučilišnog kampusa u bivšoj vojarni Franka Lisice moglo bi se dogoditi za četiri godine, a već dogodine očekuje  se početak radova na dugo očekivanoj rekonstrukciji zgrade u kojoj su nekad bile spavaonice za pitomce, a u budućnosti bi trebao biti smješten Centar za mlade i Odjel za mlade Gradske knjižnice Zadar. Riječ je o zgradi koju od Gradske knjižnice dijeli parkirališni prostor.

-Od 2002. i 2003. bacili smo oko na ovu susjednu zgradu. Danas imamo oko 1.600 metara četvornih pod krovom i oko 6.500 metara četvornih okućnice i nemamo odjel za mlade zbog čega smo zagovaratelji Centra za mlade. Naši mladi sjede na Dječjem odjelu što je neprimjereno. Krilo zgrade bliže knjižnici predviđeno je za proširenje Knjižnice, a riječ je o oko  800 metara četvornih, plus oko 200 metara četvornih za topli prolaz, sve ostalo bi bio Centar za mlade. Naš odjel za mlade bi bio dijelom Centra za mlade. Zajedno s Gradom Zadrom aplicirali smo taj projekt Ministarstvu regionalnog razvitka i europskih fondova i on je u proceduri. Svaka tri, četiri mjeseca dobijemo informaciju o sljedećem koraku i mi smo u „top ten“ tih projekata. Početkom 2015. godine bismo trebali ugledati lopatu i bager, izvijestio je Mladen Masar, voditelj Odjela  za odnose s javnošću Gradske knjižnice Zadar. 

 

„Arhipelogos“  na čekanju 

-Prostor bivše vojarne Franka Lisice je Vlada RH dodijelila Gradu Zadru u svrhu izgradnje kampusa i Pastoralnog centra. Projekt se financira iz sredstava europskog fonda za regionalni razvoj. Riječ je o četiri objekata; Sveučilišnoj knjižnici, studentskom domu razmještenom u dva objekta, pri čemu bi u jednom bio i studentski restoran, zgradi Odjela tehničkih, prirodnih i biomedicinskih znanosti i Znanstveno istraživačkom centru izvrsnosti za tehnologiju mora i pomorstva. U tijeku je grant koji je započeo prošle godine, u ožujku ove godine je završena studija izvodljivosti. Izgradnja će biti financirana iz strukturnih fondova, a riječ je o oko 60 milijuna eura, prema studiji izvodljivosti. Ako ne bude otegotnih okolnosti, nadamo se da ćemo u četvrtom kvartalu 2017. ili u 2018. imati završetak izgradnje i opremanje, najavila je voditeljica Ureda za strukturne fondove i razvoj Sveučilišta u Zadru prof. Tamara Glušić koja je pojasnila i tijek procesa traženja na korištenje bivših vojarni na otocima Molatu i Istu za potrebe programa Sveučilišta u Zadru nazvanog „Arhipelogos“.

-Zahtjev je, s elaboratom, MORH-u bio predan u vrijeme kad je 2009. MORH otpisivao objekte prema tadašnjem Središnjem državom uredu za gospodarenje državnom imovinom. MORH se očitovao pozitivno, a nakon toga su slijedile spore procedure, osnovao se AUDIO i tražio da dostavimo dokumentaciju vezanu uz objekte koji su nas interesirali. Uslijedio je i javni natječaj, a mi smo dobili obavijest da dva objekta na Molatu koja su bila u javnom natječaju nisu prodana i da se i dalje razmatra dodjela nama, nakon čega je Ured tadašnje predsjednice Vlade (Jadranke Kosor, op.a.) zatražio očitovanje našeg resornog Ministarstva  i AUDIO se  pozitivno očitovao, ali  tu je sve stalo, promijenila se vlast i za sada stojimo na tome da je postupak i dalje u tijeku, rekla je Glušić. 

Nives Rogoznica

 

 

Javna tribina na temu „Zadar poslije vojski: Što želimo u bivšim vojarnama?“ održana je u organizaciji udruge “Eko-Zadar” u sklopu projekta PINS: ”Public interest - not saleable“  /  ”Javni interes  - nije na prodaju“ . Nositelj projekta je Centar za mirovne studije (CMS), dok su partneri na projektu Zelena Istra, „Eko-Zadar“, Udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda Cenzura plus, Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Transparency International Magyarorszàg, Transparency International Hrvatska i Transparency International United Kingdom.