Radikalizacija u RH? Odakle dolazi? Kako reagiramo?
Radikalizacija dijela društva nije novost, taj proces je lokalno prisutan već duže vremena, a obratili smo na nju pozornost tek u onom trenutku kada se usmjerila protiv državne politike i simbola države - institucija na Markovom trgu. Više u tekstu koji je nastao kao priprema za istoimenu tribinu na Human Rights Film Festivalu održanom na Međunarodni dan ljudskih prava 10. prosinca 2020. godine.
Presudno u radu na procesu deradikalizacije je prije svega, razumjeti i priznati da se ona događa. Razumjeti zašto se radikalizacija događa znači preispitati politike, narative i sve druge procese vođene u ovih 30-ak godina naše “mlade demokracije” i uprijeti prstom u ona mjesta gdje smo propustili priliku za odrješito rezanje početaka štetnih procesa, ali i identificirati procese s kojima kao društvo nikada nismo započeli - primjerice suočavanje s prošlošću. Treba konzultirati dostupna istraživanja, zaključke, preporuke civilnog društva, akademske zajednice i nezavisnih institucija. Pročitati sve to, razmisliti i zasukati rukave. Izraditi plan uvođenja odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Podići razinu medijske pismenosti. Ujednačiti sudsku praksu i podići brzinu rješavanja sudskih postupaka. Za početak.
Cijeli tekst u pdf -u u nastavku.
Ovaj članak nastao je u okviru projekta Činjenicama protiv mržnje (Facts Against Hate) kojeg financira Europska unija u okviru Opće uprave za pravosuđe i potrošače, u okviru Programa za prava, jednakosti i građanstvo.
