Povodom dan proboja zatočenika iz ustaškog logora Jasenovac, Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, Srpsko narodno vijeće, Građanski odbor za ljudska prava i Centar za mirovne studije organizirali su konferenciju za novinare na kojoj su upozorili na način na koji se vlasti odnose prema preživjelim zatočenicama i zatočenicama ustaških koncentracijskih logora, Javnoj ustanovi Spomen područje (JUSP) Jasenovac i prema nasljeđu Drugog svjetskog rata.

Podsjetimo, u noći 21. travnja započela je konačna likvidacija logorašica, što je muškim logorašima bio znak da se njima sprema isto. Iako za njega nisu imali uvjeta, dan kasnije odlučili su se na proboj koji je preživio tek dio njih.

Vesna Teršelič, voditeljica Documente, podsjetila je kako unatoč činjenici da postoji službeni popis JUSP-a, koji broji više od 83.000 imena žrtava, i dalje svjedočimo relativizaciji pa čak i negiranju onoga što je počinjeno u tom logoru. Sve to događa se uz prešutan blagoslov vlasti, koje su istodobno izmjenama zakonskog okvira oštetile partizanske borce i civilne žrtve Drugog svjetskog rata. Naime, nakon što je zaključno s 31. prosinca 2013. njih 293 izgubilo pravo na opskrbninu, s novim izmjenama Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, koje je izradilo Ministarstvo socijalne politike i mladih, od njih se očekivalo da o svom statusu samostalno pregovaraju s centrima za socijalnu skrb. Mnogi od preživjelih nisu se odlučili za potraživanje minimalne naknade jer je ona povezana sa zabilježbom na imovinu.

"Riječ je o krajnje tragičnim zakonskim rješenjima, za koja mislim da nisu donesena slučajno. Zbog cjelokupne društvene atmosfere, jasno da je riječ o ideološki obojanoj odluci. Mitološka podloga za takve postupke kreirana je u posljednjem ratu, a vlast se na antifašističke vrijednosti poziva tek kada misli da će se to svidjeti Europi. Tužno je da za takvim potezima poseže nominalno lijevo-liberalna i socijaldemokratska Vlada", kazao je Dragan Markovina iz Srpskog narodnog vijeća te je upozorio na nesrazmjer u pravima partizanskih boraca i veterana rata devedesetih.

"Odnos vlasti prema civilnim žrtvama rata jednako je ciničan kao i odluka predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da uspostavi funkciju savjetnice za holokaust, što podrazumijeva isključivo stradanje Židova, iako su u NDH dominanto ubijani Srbi. Nataša Jovičić, ravnateljica Spomen područja Jasenovac, koja je prihvatila poziv da bude savjetnica, zasigurno je svjesna svojih postupaka. Prihvaćanje takve funkcije u suprotnosti je sa spomen područjem na čijem je čelu. U ozbiljnoj državi bi je netko pozvao na razgovor i upozorio je kako te dvije funkcije ne idu jedna s drugom", istaknuo je Markovina i dodao da će nas sve ove odluke dovesti do toga da će za koju godinu spominjanje logora Jasenovac postati čin hrabrosti. Markovina je ukazao i na nedostatke ovogodišnjeg službenog obilježavanja proboja logora Jasenovac koji će se svesti na puko odrađivanje protokola.

Na konferenciji je upozoreno i na štetnost nepravomoćne presude kojom je sudac Prekršajnog suda u Kutini oslobodio Josipa Miljka, predsjednika HČSP-a. Podsjetimo, Nataši Jovičić 1. prosinca 2013. stigle su dvije prijeteće e-mail poruke. Jedna anonimna s prozivkama za antihrvatstvo i izdaju s priloženom slikom metka, i druga sa sličnim uvredama potpisana od strane Miljka. Osim činjenice da je poruka sa slikom metka stigla samo 15 minuta prije Miljkovog e-maila, predsjednik HČSP-a je uskoro javno kazao kako on nije poslao sliku puščanog metka iako u tom trenutku nitko nije znao o kakvoj se vrsti streljiva točno radi. Sve ovo nije bilo dovoljno Općinskom državnom odvjetništvu Kutine da konstatira kako je riječ o kaznenom djelu javnog poticanja na nasilje i mržnju, već je ono vođu čistih pravaša odlučilo goniti prekršajno. A onda je uslijedilo još jedno neugodno iznenađenje – sudac Prekršajnog suda u Kutini Robert Strniščak donio je oslobađajuću presudu. Miljak je, zahvaljujući blagoslovu Strniščaka, ovaj sudski postupak odlučio iskoristiti da nam očita povijesnu lekciju. Kako bi dokazao da je u Jasenovcu ubijeno 3000 ljudi, a ne više od 83.000, od čega 19.000 djece, kako se to navodi u još uvijek nedovršenom popisu JUSP-a Jasenovac, predsjednik HČSP-a se pozvao na radove uvaženih revizionista Mladena Ivezića, Stjepana Razuma, Igora Vukića i Tomislava Vukovića.

"Time ne samo da je sud utvrdio da je na temelju neistinitih činjenica opravdano nekoga nazivati četnikom i mrziteljem Hrvatske, već se presudom ideja 'hrvatstva' afirmira izrazito jednodimenzionalno. Smatramo problematičnim što se presudom nije ogradilo od revizionističkih verzija važnih povijesnih događaja, već se otvorio prostor da pravosuđe počne posezati za znanstveno neutemeljenim činjenicama", upozorila je Sunčica Brnardić iz Centra za mirovne studije.

Zoran Pusić iz GOLJP-a je ovaj sudski postupak povezao s primjerom iz Weimarske Republike, gdje je uoči uspona nacizma počinjeno oko 330 politički motiviranih ubojstava. Oko 310 su ih počinili pripadnici ekstremne desnice, za što su osuđeni na po 3 mjeseca zatvora, a ostatak su počinili ljevičari, zbog čega su kažnjeni s 10 godina zatvora.

"Očito je da podaci ukazuju na duboku pristranost sudstva, a znamo kuda je povijesni put dalje vodio. Povijest se možda ne ponavlja, ali se zasigurno rimuje s današnjim dobom", kazao je Pusić te podsjetio na prijetnje koje su nakon osnivanja Antifašističke lige RH odašiljane putem medija. Tako je Marko Jurič, voditelj emisije Markov Trg koja se emitira na Z1 televiziji, napisao tekst u kojem tvrdi da je Liga najavila rat Hrvatskoj, a ispod tog teksta su se redali komentari, potpisani pravim imenima i prezimenima, koji variraju od najgoreg govora mržnje do prijetnje ubojstvima.

Sve ove društveno-političke tendencije urodile su time da državne institucije neće sudjelovati u obilježavanju 70. godišnjice pobjede na fašizmom i nacizmom, zaključeno je na konferenciji.

Autorica teksta: Tamara Opačić