Nakon intenzivnog edukacijskog programa koji se od listopada 2014. do lipnja 2015. odvijao dva puta tjedno, (240 radnih sati), sudionice i sudionici su kroz istraživanja i praksu produbili svoje znanje iz područja Mirovnih studija. 2. srpnja održana je prezentacija završnih radova. Od 33 upisane, 31 osoba je u programu 2014-15 sudjelovala do kraja. U pripremi je sljedeća radna godina. Upisi će biti u drugoj polovici rujna.

Izložba Pakrac: jučer, danas, sutra koju su pripremali sudionici Mirovnih studija i učenici Srednje škole Pakrac otvorena je jučer u Muzeju grada Pakraca.

Studenti Mirovnih studija i učenici Srednje škole Pakrac pripremili su izložbu o gradu Pakracu kroz tri faze – Pakrac „jučer“, krajem 80-tih i početkom 90-tih godina 20. stoljeća, s osobitim osvrtom na Volonterski projekt Pakrac; Pakrac „danas“ kroz intervjue s mladima, stanovnicima grada, te Pakrac „sutra“ kroz vizioniranje mladih o tome što od svog grada očekuju u budućnosti. 

http://zaklada.civilnodrustvo.hr/frontpagehttp://zaklada.civilnodrustvo.hr/frontpageMirovni studiji Zagreb i Mirovna akademija Sarajevo pozivaju vas na razgovor:  Aktivizam i društvena promjena kod susjeda  - primjeri iz Bosne i Hercegovine. Dođite 19. svibnja 2015. od 19 do 21 sat u Kuću ljudskih prava, Selska cesta 112a. Uvodne prezentacije dati će nam: Tomislav Tomašević, Heinrich Boell Stiftung, Zagreb; Emin Eminagić, aktivist iz Tuzle; Emir Hodžić, aktivist iz Prijedora.

Mirovni studiji su u srijedu, 6. svibnja još jednim javnim predavanjem ove godine otvorili raspravu o suvremenim manifestacijama fašizma i metodama borbe protiv njih. Ovo je jedan od niza događaja koji se ovaj tjedan odvijaju ususret 70. godišnjici oslobođenja Zagreba od fašizma, organiziran u sklopu platforme Antifašističke lige.

Ususret 8. svibnju 2015. i obilježavanju 70 godina oslobođenja Zagreba, Mirovni studiji i Antifašistička liga pozivaju vas na razgovor: Fašizam i antifašizam danas. U srijedu, 6. svibnja 2015. od 18 do 20 sati u Kući ljudskih prava razgovaramo o nasljeđu fašizma i novim oblicima anitfa djelovanja.

A ja? Moja je majka na mene uvijek ostavljala hladan i odbojan dojam. Kada bih je zagrlila, ukipila bi se, zadržala dah, sve dok je ne bih pustila. Tada sam često mislila da me ne može smisliti. Na kraju je više nisam ni htjela dotaknuti, počela sam se gaditi. Danas uviđam koliko je morala biti preopterećena: Kada joj je bilo 15 godina u Jugoslaviji su uvedeni rasni zakoni, morala je napustiti školu, nositi židovsku zvijezdu, odreći se svog uobičajenog života. Skrivati se, bježati. Sa 17 godina dospjela je u logor. Gađenje prema poniženjima, prema drugim zarobljenicima, gađenje od same sebe. Nešto se u njoj skamenilo, zauvijek. Samo je u otporu, u borbi još mogla osjetiti samu sebe. Moja nelagoda u njezinoj blizini bila je zapravo njezina vlastita. Preuzeli smo traume naših roditelja, vrlo detaljno, potpuno. Govorili smo o logorima koje nikada nismo vidjeli, o osjećaju koračanja u maršu smrti, i uvijek nanovo o smrti. Bili smo identične kopije naših roditelja i njihove povijesti.

Adriana Altaras, Titove naočale

Program Mirovnih studija Centra za mirovne studije poziva vas na javno predavanje na temu trans-generacijskog prijenosa ratne traume koje će se održati u srijedu, 1. travnja od 18.00 do 20.00 sati u Kući ljudskih prava. Glavno izlaganje održava dr.sc. Nebojša Blanuša, profesor na Fakultetu političkih znanosti. Profesor Blanuša govorit će o suočavanju s ratnom prošlošću u zemljama bivše Jugoslavije reflektirajući prijenos obiteljske, društvene i kulturne traume na mlade generacije. Svoj će pogled na temu iznijeti i dr.sc. Hrvoje Klasić, prof. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i povjesničar govoreći o manipulaciji mladima kroz totalitarizme 20. stoljeća te dr.sc. Dinka Čorkalo Biruški, prof. Filozofskog fakulteta u Zagrebu iznosivši iskustva u radu na rekonstrukciji traumatizirane zajednice na primjeru grada Vukovara.

'Dok dnevna politika koliko toliko osjeća pritisak demokracije, u crkvenim strukturama počesto nemate taj odnos, već ste primorani živjeti u srednjovjekovnim postulatima koje je Crkva u nas svesrdno vratila u život. To je praksa koja umanjuje njenu istinsku kvalitetu... Pronaći svoj izričaj koji sadrži i drevnu kršćansku tradiciju, ali i osuvremenjene kvalitete Crkve ukazuje se gotovo kao akrobatska umješnost u kojoj se svakodnevno pokušavam izvještiti.' Više u nastavku razgovora.