Zdravstvena kriza u kojoj se nalazimo imat će posljedice na naše društvo. Mnogi od nas već sada gube poslove, planovi nam se mijenjaju i budućnost nam je nepoznata. Odluke koje Vlada i Sabor donose utječu ne samo na našu svakodnevicu, nego i na to hoćemo li i kada kriza prođe imati od čega živjeti. Tako nam je gotovo svima -  radnicima i radnicama u tvornicama, ugostiteljstvu, školama, obrtima, poljoprivredi, udrugama, kulturi i mnogim drugim sektorima. Sigurnost koja nam je svima potrebna, ne ovisi samo o nama - u vremenima krize vidljivo je da podršku trebamo svi. 

U takvim situacijama posebno je važno da postoje oni koji se brinu za starije, oni koji pružaju podršku osobama s invaliditetom, žrtvama nasilja, pravnu pomoć onima koji se nađu u teškim situacijama, oni koji paze da preko noći ne nastanu divlji deponiji ili ekološki štetni projekti diljem Hrvatske i oni koji prate da Vlada te institucije sada kad smo najranjiviji ne iskoriste priliku i prekorače svoje ovlasti. 

Velik dio takvih poslova obavljaju upravo organizacije civilnog društva, međutim, u dosadašanjim obraćanjima predstavnika Vlade do sada nismo čuli što će biti s programima i kalendarima najava za organizacije civilnog društva, koje svojom širokom lepezom aktivnosti, korisnika i volontera obuhvaćaju skoro sve segmente društva. Ministar rada Marko Pavić u petak je objavio  da se preraspodjelom unutar postojećih operativnih programa Konkurentnost i kohezija te Učinkoviti ljudskih potencijali pronašlo dodatnih 400 milijuna eura za nabavku medicinske opreme, za kreditiranje poduzetnika te za mjere zadržavanja radnih mjesta, što pozdravljamo, no posebnih informacija o projektima udruga nije bilo. Podsjećamo da su do sada su upravo organizacije civilnog društva bile najuspješnije u povlačenju sredstava iz europskih fondova i namjenskog trošenja na ugovorene aktivnosti od javnog značaja.  O tim projektima i programima ovise brojne aktivnosti koje udruge pružaju, ali i radna mjesta velikog broja ljudi. Udruge djeluju na području cijele Hrvatske, od Dubrovnika preko Knina, Pule, Zagreba, Belišća, Osijeka, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u organizacijama civilnog društva zaposleno je oko 18.000 osoba.

Inicijativa za snažno civilno društvo ispitala je potrebe tih organizacija upitnikom na koji je odgovorilo 156 organizacija. Iz upitnika saznajemo da su se organizacije uspjele u kratkom vremenu prilagoditi novim uvjetima i razviti odgovore podrške zajednici za ublažavanje mjera pandemije i potresa u Zagrebu i okolici - od direktne podrške korisnicima, naročito ranjivim skupinama, preko praćenja transparentnosti i osiguravanja građanskog sudjelovanja u odlučivanju do organizacije edukativnih i kulturnih aktivnosti.  

Iz ovoga je vidljivo kako svaki gubitak radnog mjesta nosi za sobom ne samo gubitak za tu osobu i njenu obitelj, već u slučaju udruga i za zajednicu u kojoj radi i ljude s kojima surađuje, pa je zato iznimno važno očuvanje što više radnih mjesta. To je moguće kroz proširenje mjera za zadržavanje radnih mjesta i na organizacije civilnog društva te isplatu već ugovorenih sredstava za društveno korisne projekte civilnoga društva kako se negativni učinci krize ne bi prelili na suradnike bez stalnog zaposlenja.

Stoga je važno da Vlada revidira odluku o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih iz državnog proračuna koja se odnosi na financiranje organizacija civilnog društva i hitno objavi rezultate natječaja iz Europskog socijalnog fonda i drugih fondova koji su u procesu evaluacije, ali i raspiše  predviđene natječaje. Ured za udruge Vlade RH i jedinice lokalne i područne samouprave trebaju osigurati sredstva za sufinanciranje projekata koje su organizacije civilnog društva osigurale iz fondova Europske unije.

Vlada je dužna misliti na sve usluge koje bi nestale kada udruga ne bi bilo i zadržati višegodišnji oblik financiranja socijalnih i drugih usluga za podršku ranjivim društvenim skupinama, posebno vodeći računa o ženama žrtvama obiteljskog nasilja, osobama s invaliditetom, osobama u riziku od siromaštva, djeci i mladima te starijim osobama. Tako treba osmisliti potpore za odgovor organizacija civilnog društva na krizu uzrokovanu epidemijom COVID-19 i potresom u Zagrebu i okolici. To je moguće kroz  podršku  projektima koji su usmjereni na direktnu pomoć i podršku ugroženim skupinama stanovništva zbog epidemije i potresa te omogućiti popravak štete nastalu potresom kako bi mogli nastaviti rad nakon krize. 

Kao što su epidemiološke mjere potrebne kako bi se očuvalo zdravlje i životi građana, tako su i mjere koje predlažemo nužne da bismo nakon zdravstvene krize imali zdravo društvo i žive zajednice.