Obje su zemlje obraćanjem Međunarodnom sudu pravde ujedno donijele odluku da će poštivati donesenu presudu. Jako je važno da ograničena energijanaših društava, javnosti i vlada ne ode u interpretacije koje odgovaraju "našoj" strani, već u razvijanje bilateralnih procesa. Nužno je unaprjeđivati i razvijati instrumente i pristupe procesima obnove povjerenja koji čine temelj priznanje patnje svih žrtava rata i suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj, Srbiji i svim drugim post-Jugoslavenskim zemljama. 

 

Prema javno objavljenim podacima Hrvatska je potrošila 28 milijuna kuna, a Srbija oko 6 milijuna koja su se mogla upotrijebiti za fond za civilne žrtve rata.

 

Sudac Tomka upozorio je na manjkave dokaze, nepotpisana svjedočenja ili svjedočenja potpisana od strane policije što govori o potrebi daljnjeg istraživanja svih ratnih zločina. 

 

Mada Statut Suda predviđa dvije mogućnosti za ponovno otvaranje pravomoćno okončanog postupka smatramo da bi ubuduće ograničena sredstvatrebalo koristiti za intenziviranje istraga, obeštećenje svih civilnih žrtava rata i izgradnju mira.

 

Institucije Hrvatske i Srbije trebaju uložiti veću energiju u  traganje za nestalima, utvrđivanje činjenica o svim stradalima, procesuiranje ratnih zločina  i podršku civilnim žrtvama rata koja je do sada bila nedostatna.

 

 

Vesna Teršelič, Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću                  

 

Zoran Pusić, Građanski odbor za ljudska pravaEugen Jakovčić