Priznavanje prethodno stečenoga znanja spaja visoko obrazovanja i tržište rada

Large-noimage

U četvrtak  06. prosinca 2012. održan je Seminar o priznavanju prethodnog učenja u prostorijama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Seminar je inače dio međunarodnog projekta koji financira Europska komisija, a partner u Hrvatskoj je Institut za razvoj obrazovanja. Cilj samog projekta je doprinjeti razvoju priznavanja prethodnog učenja pružajući uvid u njegove procedure, formalnosti, pravne i kulturološke temelje u kontekstu visokog obrazovanja.

 

 

U četvrtak  06. prosinca 2012. održan je Seminar o priznavanju prethodnog učenja u prostorijama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Seminar je inače dio međunarodnog projekta koji financira Europska komisija, a partner u Hrvatskoj je Institut za razvoj obrazovanja. Cilj samog projekta je doprinjeti razvoju priznavanja prethodnog učenja pružajući uvid u njegove procedure, formalnosti, pravne i kulturološke temelje u kontekstu visokog obrazovanja.

Seminar je otvorila pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta, Ružica Beljo Lučić te istaknula; „U ovim vremenima ozbiljne krize, posebno je postalo evidentno da obrazovni sustav mora biti usklađeniji s potrebama tržišta rada, a kako bismo to postigli, potreban je potpuno nov pristup u obrazovanju i učenju.“    

Vijeće ministara obrazovanja EU od zemalja članica zahtjeva uvođenje mehanizama za provođenje ove vrste programa najkasnije do 2018.godine.Kao prvi primjer zemlje koja nastoji implementirati zahtjevani program u svoj sustav istupili su kolege iz Francuske, prof.dr.sc.Pascal Lafont i prof.dr.sc.Marcel Pariat koji su istaknuli veliku potrebu za priznavanjem ove vrste obrazovanja kao dodatnog i bitnog alata u ekonomiji i društvu Europske Unije.  Istraživanja koja su oni provodili unutar svog obrazovnog sustava doveli su zaključaka u kojima se ističe potreba za novim pristupima, te borba cijeloživotnog obrazovanja sa izuzetno dominantnim formalnim obrazovanjem. Istraživanja su pokazala da je vrlo bitno stvoriti sustav cijeloživotnog obrazovanja, uključiti mlade na tržište rada, stvoriti im više sadržaja i tako stvoriti novu uspješniju socijalnu stvarnost. Osim francuskih gostiju tu je bio i gost sa sveučilišta Napier iz Škotske, te predstavnici sveučilišta iz Poljske.

Za sada vrlo mali broj zemalja ima reguliran nacionalni kvalifikacijski okvir,  koji je zapravo instrument reforme za priznavanje prethodnog učenja. Tu spada i Hrvatska, te je danas teško govoriti o praktičnom dijelu programa.

 Ana Tecilazić Goršić, čelnica sektora za razvoj visokog obrazovanja MZOS-a predstavila je strateški okvir te je naglasila da je priznavanje predhodnog učenja važan dio europske strategije razvoja visokog obrazovanja i strategije Europa 2020.

Nacrt prijedloga zakona o razvoju Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO), usvojen je na sjednici Vlade RH u listopadu, a hrvatski sabor bi ga trebao usvojiti do kraja godine. Zakon bi trebao osigurati jasnoću, pristupanje stjecanju, pouzdano stjecanje, prohodnost i kvalitetu kvalifikacija te povezivanje razina kvalifikacija RH sa razinama kvalifikacijskog okvira za cijeloživotnju učenje i Kvalifikacijskog okvira Europskog prostora visokog obrazovanja.

Ninoslav Šćukanec istaknuo je potrebu za uspostavom mehanizama koji bi omogućili prilagodbu hrvatskog zakonodavstva mogućnostima predviđenim europskim strateškim smjernicama.                     

O iskustvima iz naše države po pitanju implementacije ovog postupka govorli su prof.dr.sc. Leonard Marušić, Sveučilište  u Zadru i doc.dr.sc. Dunja Škalamera Alilović iz Sveučilišta u Rijeci. Oni su također istaknuli potrebu za prepoznavanjem i vrednovanjem učenja temeljenog na iskustvu. Sve je veći društveni značaj ove vrste učenja, a vidljiv je i u velikoj potrebi za aktivacijom svih znanja u društvu temeljenom na znanju, populacijskim migracijama i sve većom zastupljenosti starije populacije. Istaknuta je važnost izgradnje kvalifikacijskih okvira, važnost uključivanja različitih sudionika u partnerstvo s visokim obrazovanjem, uspostava zajedničkih principa i smjernica za priznavanje prethodnog učenja na europskoj i nacionalnoj razini.

Osim navedenih gostiju seminaru je prisustvovalo oko 12 sudionika iz Hrvatske, Francuske, Poljske, Škotske, Bugarske, Moldavije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore te Kosova.

 

Preporučite članak:

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.