Mnoge države članice Europske unije olakšale su glasanje osobama s invaliditetom na izborima, no neke se skupine i dalje suočavaju sa značajnim preprekama u ostvarivanju prava glasanja i kandidiranja na izborima.

“Mogućnost glasanja i kandidiranja na izborima ključni je element dobro funkcionirajućih demokracija. Ipak, previše je osoba s invaliditetom i dalje uskraćeno za ovo osnovno pravo”, rekla je direktorica Agencije Sirpa Rautio. “Iako je došlo do napretka, i dalje je potrebno raditi na stalnim izazovima kako bi se na izborima mogli čuti svi glasovi osoba s invaliditetom”.

Jedna od četiri osobe u EU ima invaliditet. Od toga više od 800 000 građana i građanki EU zbog invaliditeta nije moglo glasati na izborima za Europski parlament 2019. godine.

Izvještaj „Politička participacija osoba s invaliditetom u EU” daje pregled razvoja i napretka u području političke participacije osoba s invaliditetom, kao i i dalje prisutnih izazova, primjerice:

• Zakonska ograničenja: zakoni u sedam država članica (Bugarska, Cipar, Estonija, Malta, Poljska, Portugal i Rumunjska) još uvijek automatski isključuju iz glasanja osobe pod zakonskim skrbništvom. Međutim, nekoliko je država članica uklonilo ograničenje glasanja na temelju oduzete poslovne sposobnosti, osobito za osobe s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama. Umjesto automstskog ograničavanja, nudi se podrška pri glasanju ili se provodi individualna procjena.
• Pristupačnost: glasanje osoba s invaliditetom su olakšali standardi pristupačnosti (posebno za biračka mjesta), web stranice i informativni programi. Međutim, osobe s oštećenjima vida, sluha ili intelektualnim teškoćama i dalje se suočavaju sa značajnim preprekama, poput nedostatka taktilnih uređaja za glasanje, informacija na Brailleovom pismu i u audio formatu, kao i izostanka “easy read” formata.
• Svijest o pravima: u 17 država članica EU uvedene su strategije za osobe s invaliditetom koje se posebno odnose na političku participaciju. Ipak, često izostaje sustavno i smisleno savjetovanje s organizacijama osoba s invaliditetom.
• Politička participacija: u nekim državama članicama još uvijek postoje administrativne prepreke za dobivanje informacija, registraciju za glasanje i ostvarivanje podrške za glasanje na izborima.

Izvještaj predlaže i načine kako osigurati da se prava svih poštuju, primjerice:

• Ukidanje ograničenja prava glasanja i kandidiranja na izborima.
• Učiniti pristupačnijim glasanje, objekte u kojima se glasanje provodi kao i izborni materijal.
• Organizacija obuke za izborna tijela radi podizanja svijesti o osobama s invaliditetom i uključivanje organizacija osoba s invaliditetom i u obuku i u izborni proces.
• Uklanjanje administrativnih prepreka za političku participaciju i bolju podršku osobama s invaliditetom u izbornom procesu.
• Praćenje političke participacije osoba s invaliditetom kroz prikupljanje podataka.

Izvještaj također govori o obećavajućime praksama koje uključuju pristupačne kampanje, akcijske planove za javne radiotelevizije, kao i osiguravanje namjenskog prijevoza na glasanje.

Sve države članice Europske unije i sama EU ratificirale su UN-ovu Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom koja jamči pravo na političku participaciju za osobe s invaliditetom. Osim toga, Strategija EU za osobe s invaliditetom potiče države članice da osiguraju ostvarivanje tih prava.

Izvještaj je dostupan na ovoj poveznici.

Izvještaj za Hrvatsku izradila je Kuća ljudskih prava Zagreb i dostupan je na ovoj poveznici. 

Centar za mirovne studije je dio multidisciplinarne istraživačke mreže FRANET Agencije za temeljna prava zajedno s organizacijama BaBe - Budi aktivna. Budi emancipiran. i Kućom ljudskih prava Zagreb od 2014. godine.