Rješavanje problema rasizma u radu policije

Large_fra_racism_police

Rasistički komentari, češća zaustavljanja, pa čak i nasilje - tako pripadnici različitih etničkim manjina doživljavaju rad policije u Europskoj uniji. Dodatno, nedostatak podataka na nacionalnoj razini otežava bolju procjenu veličine problema i osmišljavanje učinkovitih odgovora, navodi se u izvještaju Agencije EU za temeljna prava o rasizmu u policiji u Europskoj uniji. Agencija poziva države članice EU da sustavno prikupljaju podatke o nedoličnom ponašanju policije, da učine sigurnijim prijavljivanje takvih incidenata, bilježenje učinkovitijim, te da osiguraju povećanje raznolikosti unutar policije.

"Etničko profiliranje i pretjerana upotreba sile izrazi su rasizma u radu policije s kojim se države članice EU moraju ukvatiti ukoštac", kaže direktorica Agencije FRA Sirpa Rautio. Vitalna komponenta policijskog rada je zaštita svih zajednica. Ali rasističke prakse nagrizaju povjerenje i riskiraju poticanje isključenosti u našim društvima. Pozivamo države članice EU i policijsu da poduzmu hitne mjere kako bi se iskorijenio rasizam u policiji.”

Rasizam u policijskom radu ima dalekosežne učinke, potiče društvenu isključenost i narušava povjerenje u policiju.

Prvi izvještaj Agencije EU za temeljna prava za cijelu EU o rasizmu u policiji naglašava dublja, strukturalna pitanja koja se moraju iskorijeniti iz policijskih praksi diljem EU.

Ova studija podupire nastojanja država članica EU u borbi protiv rasizma u policiji. Njome se utvrđuju nedostatci u regulatornim okvirima i predlažu konkretni koraci za djelovanje:

  • Provoditi i primjenjivati nacionalno zakonodavstvo – sve države članice EU trebale bi pojačati zabranu rasne i etničke diskriminacije i rasizma u nacionalnim zakonima.
  • Prikupljanje podataka o nedoličnom ponašanju policije – većina država članica EU ne prikuplja službene podatke o rasističkim incidentima u koje je uključena policija ili ih ne bilježi ispravno. Sustavno prikupljanje pouzdanih i usporedivih podataka, razvrstanih po spolu i vrsti incidenata, pomoglo bi državama članicama u razumjevanju i rješavanju problema. Države članice EU također bi trebale redovito objavljivati podatke o rasističkim incidentima policijskih službenika.
  • Osiguravanje nadzora i zaštitita zviždača – gotovo sve države članice EU imaju tijela za nadzor policije, ali mnoga nisu neovisna i nemaju ovlasti za izricanje kazni. Zviždači se boje odmazde jer im je teško prijaviti incidente na siguran i povjerljiv način. Države članice EU bi trebale omogućiti zviždačima da prijave nedolično ponašanje pripadnika policije, kao i omogućiti im učinkovitu zaštitu od odmazde. Također, države članice bi trebale osigurati neovisan nadzor nad radom policije.
  • Omogućavanje obuke i povećavanje raznolikosti unutar policije – osiguravanje raznolikije policije koja predstavlja društvo ključno je za učinkovit rad policije temeljen na povjerenju. U većini država članica nema podataka o etničkoj pripadnosti unutar policije. Zbog toga je nemoguće pratiti razvoj karijere policijskih službenika s manjinskim etničkim podrijetlom, kao i utjecaj koji to može imati na policijsku praksu. Države članice EU bi se trebale usredotočiti na povećanje raznolikosti unutar policije i pratiti razvoj te prakse. Također, države članice bi trebale pružiti više smjernica policijskim službenicima za sprječavanje rasizma u policijskom radu.

Pozadina istraživanja i relevantni dokumenti:

Izvještaj za Hrvatsku izradio je Centar za mirovne studije te je dostupan na ovoj poveznici.

Centar za mirovne studije je dio multidisciplinarne istraživačke mreže FRANET Agencije za temeljna prava zajedno s organizacijama BaBe - Budi aktivna. Budi emancipiran. i Kućom ljudskih prava Zagreb od 2014. godine.


Preporučite članak:

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.