Na predstavljanju istraživačko-umjetničkog projekta "Između tamo i tamo: Anatomija privremenih migracija" govore:

Duga Mavrinac i Irena Bekić, autorice projekta

Julija Kranjec, Mirovni studiji, voditeljica kolegija Postkolonijalizam i migracije

Kontinuirano širenje „destinacijskih horizonata“, visoki stupanj obrazovanja migracijske populacije, povećani udio žena u radnoj migraciji, kontrakcija prostorne i vremenske udaljenosti migranata zahvaljujući tehnologiji koja omogućuje održavanje čvrstih komunikacijskih kanala s matičnim zemljama te ideja o povratku, osnovna su obilježja suvremenih globalnih migracijskih tokova. Nasuprot dominirajućem govoru u javnom prostoru o izbjeglicama i azilantima, privremeni migranti ostaju izvan granica vidljivosti. To su ljudi iz naše zajednice, susjedi, prijatelji, poznanici i članovi obitelji: radnice u kućanstvima i njegovateljice, fizički i sezonski radnici, pomorci, studenti, visokoobrazovani stručnjaci, dnevni migranti i dr. Prepušteni uglavnom taktikama vlastitog snalaženja, ali i predrasudama zajednice iz koje i u koju dolaze, oni se na razini svakodnevice bore s nereguliranim pravima i otežanim životnim i radnim uvjetima. 

Kulturna antropologinja Duga Mavrinac i povjesničarka umjetnosti Irena Bekić, autorice i kustosice istraživačko umjetničkog projekta Između tamo i tamo: Anatomija privremenih migracija govorit će o specifičnosti privremenih migracija u današnjim globalnim kretanjima te o aktivirajućem potencijalu angažiranih umjetničkih praksi. Gradeći projekt na interferenciji znanstvenog, umjetničkog i aktivističkog pristupa te koristeći resurse umjetnosti i kulturalne antropologije propituju mogućnosti alternativnih strategija istraživanja i re-prezentacije ne bi li se dubinski zahvatio problem i otvorio put mogućim poboljšanjima u životu privremenih migranata. 

Mirovni studiji potiču razumijevanje uzroka sukoba i nejednakosti, razvijaju pristupe za zaustavljanje nasilja, rata, kršenja ljudskih prava i potiču izgradnju pravednijih sustava - društava koja pružaju otpor i traže rješenja za manifestacije direktnog, strukturnog i kulturnog nasilja. Negativan mir shvaćen kao odsustvo nasilja, rata i održavanje ravnoteže straha, zamjenjujemo radom na pozitivnom miru orijentirajući se na aktivan angažman u razumijevanju i uklanjanju uzroka nejednakosti. Pored poznavanja teorija, strategija i zakonskih mehanizama, na Mirovnim studijima artikuliramo  postojeće aktivističke prakse i potičemo nove oblike rada na društvenoj promjeni.

 Fotografija: Međunarodni autobusni kolodvor u Bukureštu, Rumunjska, rujan 2015.

Predavanje se provodi u sklopu programa Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju kojeg financijski podržava Nacionalna Zaklada za razvoj civilnog društva i Norveški fond.