Prošli je tjedan Vlada Saboru već uputila Prijedlog zakona o izmjenama ZoPPJRM koji se tamo trebao naći po hitnom postupku. Saborska oporba je u petak, 14. travnja uspjela usporiti proces traženjem glasanja o hitnoj proceduri, no u drugom pokušaju je danas, 19. travnja ipak prihvaćem Vladin prijedlog da Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira izmijeni u hitnoj proceduri. 

U međuvremenu, od Povjerenika za informiranje zaprimile smo dopis upućen ministru unutarnjih poslova u kojem ga upozorava na nekorektno tumačenje odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama te od njega traži postupanje koje je u skladu s propisima ove zemlje. Ukratko, povjerenik u dopisu obrazlaže zašto MUP-ovo očitovanje ne sadrži dovoljno dobro obrazloženje za kratki rok od sedam dana te kako se pri ovim izmjenama ne radi tek o tehničkom usklađivanju što je “vidljivo (...) i iz reakcije javnosti na predložene Izmjene.”

Dodatno, prema izjavama MUP-a osnovana je Međuresorna radna skupina za izradu novog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Također, u ministarstvu najavljuju da prijedlog novog Zakona planiranju “objaviti na portalu e-Savjetovanje u trajanju od 30 dana, a po potrebi i duže, kako bi zainteresirana javnost mogla dati svoj doprinos.” Do objave očitovanja na zatvoreno savjetovanje o zakonu javnost nije bila upoznata s činjenicom da je osnovana takva radna skupina niti je poznato tko sve u njoj sudjeluje. Svakako, iako upozoravamo da ovaj zakon treba osuvremeniti i uskladiti s ljudskopravaškim međunarodnim ugovorima te demokratskim principima, smatramo fiskalno neodgovornim i neprofesionalnim jedan te isti zakon mijenjati tri puta u manje od godinu dana. 

Također, pozivamo nadležno ministarstvo da i prije javne rasprave uključi stručnu javnost u izradu ovoga zakona. Razlog tome je, a na što i pučka pravobraniteljica upozorava u svojem aktualnom godišnjem izvješću za 2022. godinu, što je u provedenih 1.028 savjetovanja u kojima je uneseno 22.838 komentara, prihvaćeno ili djelomično prihvaćeno je tek 21%, dok 29% nije prihvaćeno, 29% je primljeno na znanje (što u praksi uglavnom znači da komentar nije prihvaćen), a na 22% nije odgovoreno. Ukratko, iz navedene statistike se može zaključiti kako je tijelima javne vlasti savjetovanje s javnošću uvelike tek nužno zlo, a ne prostor iskrenog uvažavanja mišljenja i prijedloga zainteresirane javnosti. 

Za kraj, ovim člankom objavljujemo spomenuti dopis Povjerenika za informiranje poslan MUP-u 17. travnja 2023. godine.