POZIV: virtualna konferencija o načinima djelovanja protiv rasizma i zločina iz mržnje
20. listopada 2021. godine
10:00 - 16:00 CET (Zagreb) / 11:00 - 17:00 EET (Helsinki)
20. listopada 2021. godine
10:00 - 16:00 CET (Zagreb) / 11:00 - 17:00 EET (Helsinki)
„Stvaranje prilika za rad i uključivanje mladih Romkinja i Roma u kulturne i umjetničke aktivnosti obogaćuje društvo u cjelini“, poruka je Konferencije o inovativnim metodama uključivanja mladih Romkinja i Roma, koja je održana u Zagrebu 15. srpnja na Svjetski dan vještina mladih.
Presude Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) imaju ključnu ulogu u poštivanju prava pojedinaca kada države članice ne ispune svoje obveze prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima (Konvencija).
Kako izgleda diskriminacija i moguće diskriminatorne situacije s kojima se Romkinje i Romi u Hrvatskoj suočavaju u svakodnevnom životu?
U sklopu projekta "Protiv mržnje činjenicama", CMS je obradio dva primjera dobre prakse međusektorske suradnje u području prevencije diskriminacije, mržnje i nasilja koja predstavljamo u nastavku.
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Finske objavilo je vodič za policijske službenike i druge dionike "Dobre prakse za prepoznavanje i prevenciju zločina iz mržnje". Vodič je izrađen u sklopu zajedničkih aktivnosti na projektu Facts Against Hate te je preveden i na hrvatski jezik.
Vodič je dostupan i na engleskom, finskom i švedskom jeziku.
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina postavio je u proces javnog savjetovanja putem platforme e-Savjetovanje u periodu od 14. do 29. siječnja 2021. godine Prijedlog Protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje.
Prijedlog Protokola komentirali zajedno s partnerskim organizacijama Kućom ljudskih prava Zagreb, Inicijativom mladih za ljudska prava, Zagreb Pride-om i Gong-om.
Mnogi kažu kako je pravda spora, ali dostižna. Ponekad je potrebno iscrpiti sve pravne lijekove kako bismo pokušali dostići pravdu. CMS zato kao umješač sudjeluje u slučajevima pred Europskim sudom za ljudska prava.
Iako će većina 2020. godinu pamtiti po epidemiji koronavirusa, a u Hrvatskoj i po potresima koji su odnijeli živote, ova godina ostat će zapamćena i po teškim kršenjima ljudskih prava na granicama Republike Hrvatske i unutar teritorija. Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije nije donijelo reformu Zajedničkog sustava azila koja je bila prethodno najavljena, već je dodatno potvrdilo da trenutačni državni vrh podržava politike i prakse na granicama koje podrazumijevaju nasilje i krše načelo non-refoulementa.
Radikalizacija dijela društva nije novost, taj proces je lokalno prisutan već duže vremena, a obratili smo na nju pozornost tek u onom trenutku kada se usmjerila protiv državne politike i simbola države - institucija na Markovom trgu. Više u tekstu koji je nastao kao priprema za istoimenu tribinu na Human Rights Film Festivalu održanom na Međunarodni dan ljudskih prava 10. prosinca 2020. godine.